Otkrivamo koji su najveći problemi zadrugara u Hrvatskoj

Zadrugarstvo još boluje od stigme socijalističkog tjeranja u zadruge. No, umjesto da potiče globalno jedan od najmoćnijih modela udruživanja, država zadruge diskriminira nizom poreznih i administrativnih odredbi. Unatoč tome, zadrugarstvo je u porastu. Još da se prilagode propisi...

Bauk zadruga kruži Hrvatskom. Ali, ne bojte se, nisu to sovjetski kolhozi ni sovhozi. Niti pak imaju ikakve veze sa Staljinom, socijalizmom, komunizmom, Jugoslavijom ili sličnim povijesnim razdobljima, događajima ili ljudima koje bi prosječno informirana ili uskogrudna osoba mogla izvući u negativnom kontekstu na spomen zadrugarstva. Za razliku od nekadašnjih socijalističkih zadruga u koje je vlast seljake dekretom tjerala, danas su zadruge prava interesna udruživanja od kojih imaju korist svi njihovi članovi.

Ima ih proizvodnih, potrošačkih, uslužnih, ima ih u poljoprivredi, u građevini, turizmu, energetici, financijama, među studentima – protkane su u svim područjima. No, nažalost, u Hrvatskoj su još uvijek nedovoljno prepoznate i stimulirane. Štoviše, diskriminirane su, složit će se zadrugari, a u svijetu zadružno poslovanje ima različite stimulativne porezne tretmane pa se na taj način stvaraju uspješni poslovni subjekti.

- U Europi je svaka peta osoba član neke zadruge, a u Hrvatskoj tek svaka 220., gdje nam samo susjedna Italija ima 12 milijuna članova. Također, kod nas su veća porezna opterećenja za zadruge nego u ostatku Europe. Ujedno, mora biti najmanje sedam osnivača s minimalnim ulogom od tisuću kuna. Trenutačno u većini zemalja EU ne postoji minimalni broj članova, a ulozi također ne postoje ili je riječ o mnogo manjem iznosu, kaže Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje.

O ovoj temi više možete pročitati u novom broju Lidera koji je na kioscima, a sada vam predstavljamo najveće probleme zadrugara u Hrvatskoj.

1. Negativne konotacije zbog prošlosti kada su ljudi bili prisiljavani ulaziti u zadruge
2. Zadruge se od ostalih pravnih subjekata razlikuju prema zakonskoj obvezi postupanja prema zadružnim načelima, što im omogućuje dugovječnost u odnosu na ostale oblike udruživanja. No ne postoji institucija koja bi nadzirala primjenu zadružnih načela, na način da djeluje savjetodavno i edukativno
3. Iako imaju društvenu važnost, zadruge su porezno tretirane jednako kao i bilo koje profitno društvo, što nije slučaj u mnogim europskim zemljama
4. Zadruga je diskriminirana u odnosu na ostale pravne subjekte – zadruge imaju zakonsku obvezu izdvajanja minimalno 20% iz dobiti za razvoj zadruge, a prema Zakonu o porezu na dobit nisu oslobođene plaćanja poreza na reinvestiranu dobit, što je istim zakonom omogućeno trgovačkim društvima
5. Nailaze i na problem prilikom podizanja kredita kod banaka, gdje banke traže osobna jamstva članova zadruge, ne uzimajući u obzir posebnost zadruge i Zakona o zadrugama, koji izrijekom regulira da zadruga u pravnom prometu za svoje obveze odgovara svom svojom imovinom, a da član zadruge ne odgovara za obveze zadruge
6. Uočeno je nerazumijevanje zadružnog načina poslovanja od strane raznih institucija, a što dovodi i do neprepoznavanja i diskriminacije zadruga u mnogim zakonima i natječajima
7. Član zadruge ne ostvaruje nikakve prednosti od svog članstva u zadruzi u odnosu na ostale kooperante. Iako prema Zakonu o zadrugama on ima pravo sudjelovanja u dobiti zadruge, u stvarnosti takav sustav još nije zaživio, prije svega zato što zbog gospodarske situacije zadruge obično posluju s gubitkom pa se nema što ni dijeliti
8. Članu zadruge nameće se obveza sklapanja ugovora sa zadrugom kojim će se regulirati njihova međusobna prava i obveze. U takvoj situaciji pojedinci nisu motivirani za ulazak u zadrugu te se nameće potreba njihova motiviranja putem različitih pogodnosti (npr. neoporezivanja odnosa između zadruge i člana)
9. Problem je i neažurirani Registar trgovačkog suda, gdje se upisuju zadruge prilikom osnivanja

Što trebaju zadrugari?

- ravnopravnost s trgovačkim društvima
- stimulativan porezni tretman
- posebnu kreditnu liniju posredstvom HBOR-a
- strategiju razvoja zadružnog poduzetništva
- nepovratne potpore EU
- zaustavljanje diskriminacije na domaćim natječajima