Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2022

Otočka ekonomija: Oktrivamo koje su najveće tvrtke na jadranskim otocima

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Goran Litvan  

Otočka ekonomija: Oktrivamo koje su najveće tvrtke na jadranskim otocima

Ako pomorci zarađuju kruh sa sedam kora, otočani trebaju zagristi tek koru ili dvije manje. Doduše, nama kontinentalcima to na prvi pogled ne izgleda baš tako kad u špici sezone zajedno s brojnim turistima uživamo na nekom od 78 otoka (a tu je, za ljubitelje aktivnog turizma, još 524 otočića, 624 hridi i grebena).

Ljeti se broj stanovnika na obali, a pogotovo na otocima, višestruko povećava. Šušur u kojem dobar dio otočana uhvati zaradu za cijelu godinu ima i svoje naličje – od prenapregnute infrastrukture i nesnosnih gužvi u prometu i na plažama do premorenosti lokalnog stanovništva i bez dovoljno radne snage koja bi opsluživala više od pola milijuna turista, koliko ih zna boraviti u špici sezone na otocima. To je gotovo pet puta više od oko 120.000 stanovnika, koliko ih prema prošlogodišnjem popisu stanovništva živi na otocima, na kojima bez turista živi manje stanovnika nego što ima cijela Krapinsko-zagorska županija.

Korona napala otoke triput jače
Otočnu ekonomiju posebno je pogodila pandemija. Ukupni prihodi u 2020. smanjeni su za 21 posto, što je trostruko veći pad nego pad svih hrvatskih poduzetnika u državi (6,6 posto). Broj zaposlenih pao je 22 posto (što je rezultiralo nestankom oko 2700 radnih mjesta), a gubitak je iskazala čak 2651 tvrtka, 630 više nego prethodne godine. Dobar dio tog minusa vraćen je sljedeće godine. Zbog specifičnosti poslovanja, na listi najvećih tvrtki razultate u 2021. nismo usporedili samo s 2020., nego i s 2019. Jer, usporedba s godinom uoči pandemije znatno je relevantnija za kompletan biznis na otocima, pa i za svaku pojedinu tvrtku na tom području.

Konterova analiza
Prema analizi Nikole Nikšića iz Kontera, na otocima je u 2021. poslovala 4861 tvrtka, koje su s 21.162 zaposlena ostvarile 11,7 milijardi kuna prihoda. Te su tvrtke registrirane u 13 gradova i 33 općine, koliko ih ima sjedište na jednom od 17 jadranskih otoka. Zapravo, jedna općina, Tisno, dijelom je na obali, a dijelom na Murteru, povezana mostom. Most povezuje s obalom i Krk te Čiovo, a postoji i most između Ugljana i Pašmana.

Iz baze tvrtki registriranih na otocima Konter je izdvojio sto najvećih prema prihodu ostvarenom prošle godine. I taj korpus najvećeg biznisa potvrđuje poslovnu orijentaciju – čak 48 od sto najvećih tvrtki bavi se turizmom (30) ili trgovinom (18), slijede građevinari s 13 tvrtki, od kojih su mnoge povezane s klijentima u turizmu. Čak 10 komunalnih tvrtki na listi također imaju veze s turizmom. Ostvaruju relativno velike prihode jer u špici sezone moraju opsluživati i do pet puta više ljudi nego u zimskim mjesecima.

Od brodogradnje i vinarstva do soli, sira i kamena
Na ribolov s preradom i distribucijom otpada devet tvrtki, tu su i četiri mala brodogradilišta (Radež, Punat, Pičuljan i brodogradilište Lošinjske plovidbe) i isto toliko vinara (korčulansko Blato 1902, hvarski Zlatan otok, bračko Jako vino i krčka Poljoprivredna zadruga Vrbnik). Peta vinarija, Poljoprivredna zadruga Gospoja, koju su osnovale obitelji Toljanić i Brusić, nakon otvaranja hotela posvećenog vinu (vinotela) ‘pobjegla‘ je u Sudskom registru iz proizvodnje vina u hotelijerstvo. Od 12 tvrtki iz ostalih sektora izdvajamo po dvije koje predstavljaju djelatnosti specifične za pojedine otoke. To su brački klesari Berica i Jadrankamen, paški sirari Sirana Gligora i Paška sirana te paški proizvođači soli Solana Pag i Pag 91.

Tvrtke s obale zarađuju na otocima
Neke od najvećih tvrtki koje imaju sjedište na jednom od otoka, posluju znatno šire. No mnogo je češći slučaj da tvrtke s kopna ostvaruju dio prihoda na otocima. To se odnosi na najveće trgovce, naftne kompanije, bankare, telekome, pa i dio otočkih hotela koji su u vlasništvu tvrtki s obale.

I zadarski Cromaris najveći dio svojih prihoda zahvaljuje otocima, uz koje su najveća uzgajališta ribe. Tako bismo i tu Adrisovu tvrtku mogli uvjetno svrstati među otočke, i bila bi s više od 600 milijuna kuna prihoda na drugoj poziciji. Drugo je pitanje koliko otoci imaju koristi od tih uzgajališta. Isto vrijedi i za ‘zagrebački‘, a zapravo Krčki LNG Hrvatska.

Otočki top 10

GP KRK d.d., Krk ► 692,45
TRGOVINA KRK d.d., Malinska ► 519,81
JADRANKA TURIZAM d.o.o., Mali Lošinj ► 349,34
IMPERIAL RIVIERA d.d., Rab ► 280,41
G. P. P. MIKIĆ d.o.o., Omišalj ► 220,29
ORADA ADRIATIC d.o.o., Cres ► 203,91
AUTOTRANS d.d., Cres ► 183,00
JADRANKA TRGOVINA d.o.o., Mali Lošinj ► 180,93
KALI TUNA d.o.o., Kali ► 157,82
ŽUVELA d.o.o., Hvar ► 143,18
► ukupni prihod ostvaren 2021. (mil. kn)


Komentari članka

Vezani članci

Zašto Hrvatska bilježi rast broja novih tvrtki – i što je iza brojki?

14.10.2025.

Schengen i eurozona stvorili su uvjete, ali nužnost samozapošljavanja i dalje prevladava kao motiv za otvaranje tvrtke

Ovo je deset hrvatskih gradova s najuspješnijim tvrtkama. Treće mjesto je iznenađenje

21.09.2025.

Zagreb je grad koji dominira u Hrvatskoj po pitanju broja dobiti tvrtki. Analiza Fine otkriva koji su još gradovi u top deset po tom kriteriju te koje su najuspješnije tvrtke u njima.

Kakve lijepe vijesti: Ugledni svjetski časopis za putovanja izdvojio naš otok kao jedan od najatraktivnijih na svijetu

07.08.2025.

Ovaj kvarnerski dragulj polako prerasta u sinonim za spoj autentične mediteranske svakodnevice, tišine što postaje luksuz i tradicije koja se živi.

Potpisan ugovor za rekonstrukciju luke Krk: Gradit će se dva lukobrana i 165 novih komunalnih vezova

31.07.2025.

Uz izgradnju primarnog i sekundarnog lukobrana koji će povećati sigurnost plovide i prihvata u krčkom akvatoriju, projekt lučke rekonstrukcije uključuje i postavljanje 165 novih komunalnih vezova u uvali Portapižana za potrebe mještana grada Krka

Val pesimizma: Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu pogoršano na početku 2025.

31.01.2025.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su u siječnju, odražavajući val pesimizma u uslužnom sektoru i u maloprodaji, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Tag cloud

  1. 2793 članka imaju tag turizam
  2. 2645 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1440 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1969 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1634 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1299 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 661 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 449 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor