Ovakvo gospodarstvo u Europskoj uniji nema šanse

Nakon ulaska u Europsku uniju hrvatske izvoznike čeka mnogo rada na povećanju konkurentnosti njihovih proizvoda, prilagodbi legislativi novog i velikog tržišta te bolni rezovi i strukturne promjene kako bi se postigli maksimalni efekti od tog pridruživanja, zaključak je okruglog stola na temu “Što nas čeka nakon ulaska u EU ?” pod moderatorstvom glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića, održanog u organizaciji Hrvatskih izvoznika u zagrebačkom hotelu Aristos.

Zaključci okruglog stola na kojem su sudjelovali Domagoj Ivan Milošević, Boris Cota, Ivan Ergović i Darinko Bago se odnose na činjenicu da Hrvatska još uvijek nije dosegnula točku preokreta što se tiče izvoza kao i da izlazak iz CEFTA-e ne znači gubitak tih tržišta izuzev srpskog i to na šest mjeseci. Predsjednik Uprave Končar grupe i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago upozorio je da u javnosti kolaju oprečni i neargumentirani stavovi o tome što Hrvatska dobiva i što gubi ulaskom u EU. - Od sljedeće Vlade, iz koje god ona stranke dolazila očekujemo ozbiljnu analizu hrvatskih prednosti koje može ostvariti na tržištu od 500 milijuna ljudi, kazao je Bago. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević upozorio je da se u buduće moramo osim EU okrenuti i tržištima s kojima nemamo tradicionalne poslovne odnose. Milošević i Bago su iznijeli brojku 42 milijarde kuna vrijednog izvoza roba što predstavlja 2,7 posto porasta izvoza u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isti lanjski period uz izuzeće brodogradnje koja se nalazi u procesu privatizacije s time da je kolovoz upravo zbog toga bio 18 posto lošiji. - Ne smijemo zaboraviti da će po ulasku u EU hrvatski poduzetnici imati na raspolaganju 100 milijuna eura nepovratnih sredstava iz kohezijskih fondova, - poručio je Milošević. Mnogo manje optimističan bio je Boris Cota glavni Josipovićev savjetnik za gospodarstvo rekavši da bi se stanje u hrvatskom izvozu moglo pogoršati jer se pogoršava i gospodarsko stanje u zemljama eurozone. - Razlozi zbog kojeg su hrvatski proizvodi nekonkurentni leži u nesimetričnosti povećanja produktivnosti u odnosu na cijenu rada. Od tržišta radne snage se očekuje fleksibilnost, a od fiskalne politike osiguranje održivosti javnih financija, - izjavio je Cota. Dodao je i da investitori možda žele investirati u infrastrukturu, energetiku i turizam ali da nema greenfield investicija. Kako Hrvatsko gospodarstvo još nije spremno za ulazak u EU smatra Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i vlasnik našičke Nexe grupe Ivan Ergović jer kaže da se domaće gospodarstvo još nije izvuklo iz prve krize jer se jako sporo oporavlja. - Država jedina nije osjetila krizu jer se su se troškovi svugdje rezali osim u državnoj upravi i poduzećima. Ovakvo gospodarstvo u Europskoj uniji nema šanse, rekao je.

Potpredsjednik Hrvatskih izvoznika Ante Babić smatra da bi se stanje nakon izbora moglo pokazati mnogo gorim nego što se prikazuje te da je u općem beznađu jedina nada u oproravak usmjerena prema ulasku u EU. Mišljenja je da Hrvatska nema šanse za strane investicije dok ne osigura pravnu i poslovnu sigurnost. - U Hrvatskoj sve stavljamo na jednu kartu, a znamo što se događa u takvim slučajevima, - rekao je Babić.