Ove tri hrvatske kompanije vode Hrvatsku naprijed. Evo kako su uspjeli

HRVATSKA startup scena vrlo je dinamična – procjenjuje se da će ove godine investicije dosegnuti milijardu dolara, a Hrvatski Telekom u prvom nastavku svog novog YouTube talk showa Shaping the Future predstavlja tri inovativne kompanije i njihove osnivače Mislava Malenicu iz Mindsmithsa, Srđana Kovačevića iz Orqe i Marina Beka iz Ascalije.

U vrijeme krize znanje, iskustva i uspjesi naših startupova još više dolaze do izražaja, dapače po nekim pitanjima su u velikoj prednosti u odnosu na svjetske igrače, poručuju perjanice hrvatske startup scene u ekskluzivnom razgovoru s Borisom Drilom, članom Uprave i glavnim direktorom za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma. Koji je značaj startupova za gospodarstvo? Kako ubrzati razvoj startup scene? Kako do BDP-a koji ima Estonija? Je li potencijalni sljedeći hrvatski jednorog na vidiku? Boris Drilo u talk showu Hrvatskog Telekoma Shaping the Future ima samo jednu misiju: predstaviti ideje i ljude koji Hrvatsku vode naprijed.

"Hrvatska startup scena je diverzificirana. Osmišljena su tehnološka rješenja za čitav spektar problema. Investicije rastu. I to je dobro. U odnosu na usporedive zemlje, međutim, zaostajemo. Estonija već ima desetak jednoroga, a efekt na cijelo gospodarstvo je ogroman: BDP im je 65 posto veći od hrvatskog i to bez turizma. Zašto mi ne bismo mogli doći do te razine BDP-a?" pita Drilo upozoravajući na neprocjenjiv utjecaj startupova na društvo i ekonomiju. Mislav, Srđan i Marin slažu se da hrvatska startup scena zaostaje ne samo za Estonijom nego "kaskamo i u odnosu na zemlje slične tranzicijske prošlosti – Sloveniju, Mađarsku, Češku, Slovačku".

Marin smatra da dio razloga leži u mentalitetu, ali i u činjenici da je rizični kapital kasno stigao. "Danas svi znaju za startupove, venture capital fondove. No dok u SAD-u ili Zapadnoj Europi, da karikiram, u jednoj ulici imate 15 VC fondova, u Hrvatskoj ih je tek tri ili četiri koji su zajedno manji od prosječno velikog u Americi. Zbog toga ćemo uvijek kaskati, ali imamo talenta, snalažljivi smo, a sve to dokazuju zanimljivi hrvatski startupovi koji mogu konkurirati na tržištu", kaže Marin.

Nedostatak rizičnog kapitala, govori Srđan, najviše je utjecao na zaostatak hrvatske scene u odnosu na druge. "Tek kad je venture kapital došao u Hrvatsku, za njima su stigli i startupovi. Ali postoji pozitivan efekt tog nedostatka. Morali smo naučili rasti bez vanjskog kapitala, zarađivati da bismo preživjeli. Vani je izuzetak da je startup profitabilan. Kod nas je bilo suprotno. Ti si u startu morao početi zarađivati da bi preživio, jer druge nije bilo", kaže Srđan. A upravo je to sada komparativna prednost hrvatskih startupa. "Sada u vrijeme krize kad je odjednom kapital presušio i nema besplatnog novca, odjednom se gleda profitabilnost. I tu naša prednost dolazi do izražaja."