Ovi nagrađeni mljekari svojom su proizvodnjom svjetionik drugima

Emina Burek iz Mostara kod Vrbovca vlasnica je najbolje mliječne farme, a Krunoslav Srbljinović iz Gorice u općini Rasinja u Koprivničko-križevačkoj županiji najperspektivniji je mladi proizvođač mlijeka u Hrvatskoj. Nagrade u te dvije kategorije već godinama dodjeljuje Hrvatska udruga mljekara i Mljekarski list.

Situacija u mljekarstvu u Hrvatskoj daleko je od dobre. Proizvodnjom pokrivamo samo 40-ak posto domaćih potreba za mlijekom. Proizvodnja pada, a 2022. dotaknula je povijesno najnižu razinu. Ali nagrade uručene u Križevcima dokazuju da ima mljekara koji su svojom proizvodnjom svjetionik drugima...

Obitelj Burek iz Mostara kod Vrbovca šezdesetih godina imala je jednu kravu, sjeća se Josip Burek, začetnik danas najbolje hrvatske mliječne farme. Danas je na farmi 200 muznih krava simentalske pasmine i 300 grla teladi, junica i bikova.

- Ja sam uvijek polazio od toga što ja mogu napraviti da poboljšam proizvodnju, da povećam proizvodnju, da pojeftinim troškove, kako da proizvedem što više moje domaće hrane da ne kupujem pa sam tek onda posezao za onime - e, mala mi je cijena. Cijena mlijeka je relativna stvar i mi ne možemo na nju utjecati, ona se kreće u nekim svjetskim normama, kaže.

Kći Emina, diplomirana inženjerka agronomije, prije 20-ak godina preuzela je upravljanje farmom. Posvećena je selekciji i sparivanju samo genetski najboljih i kompatibilnih grla te kvalitetnoj hranidbi krava. Zbog toga je njihova farma na vrhu prema količini proizvedenog mlijeka po grlu simentalske pasmine među hrvatskim proizvođačima.

- To je živi proces, to se svakodnevno mijenjaju brojke, mijenja se stanje, nova znanja dolaze i stvarno to trebamo pratiti. Mi smo sretni što imamo našu udrugu ZG SIM i savez H.U.SIM. preko kojega dolazimo do masu podataka, isto tako tu je i Zagrebačka županija koja nas prati i ministarstvo koje stoji iza svega, kaže Emina Burek.

Sve veći pritisak administracije

Na farmi prate i najnovije tehnologije u proizvodnji mlijeka, pa je tako u tijeku ugradnja dva robota za mužnju. Brinu i o održivom korištenju energije, pa tako iz solarnih panela postavljenih na krov staje dobivaju električnu energiju i tako snižavaju troškove. Ipak, na nešto ne mogu utjecati, a to je sve veći pritisak administracije.

- Da na svojoj farmi uspijem sve odraditi redovno, bez ikakvog kašnjenja, morala bih osam sati biti u papirnatom dijelu, sigurno. A što se tiče radnika, mislim da je u Hrvatskoj nekako uvriježeno mišljenje da je bavljenje poljoprivredom sramotno, još uvijek, i ako nisi sposoban ni za što drugo, ljudi misle - bavit ćeš se poljoprivredom, no danas to stvarno nije tako, kaže Emina.