Ovo su mjere zbog kojih će odzvoniti utajivačima poreza

S ciljem osiguranja potpune porezne transparentnosti i suradnje s poreznim upravama diljem svijeta odnosno veće osobne porezne usklađenosti i sanacije poreza na dobit, PwC Hrvatska i njegovi stručnjaci hrvatsku su stručnu javnost na jučer održanom PwC CSR Forumu detaljno upoznali s jedinstvenom pravnom osnovom za primjenu novog globalnog standarda izvješćivanja – Common Reporting Standard – CRS, a koji bi prema sadašnjim predviđanjima u hrvatsku praksu trebao biti implementiran do 31. prosinca 2015. godine.

Naime, ovih se dana navršava godina dana otkako je OECD u srpnju 2014. godine objavio globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima kao sredstvo za borbu protiv prekogranične porezne prijevare i prekogranične porezne utaje.

Direktivom 2014/107/EU državama članicama stvorena je jedinstvena pravna osnova za primjenu novog globalnog standarda, posebice njegovog dijela koji se tiče zajedničkog standarda izvješćivanja (Common Reporting Standard- CRS).

Podsjetimo, Republika Hrvatska pristupila je u listopadu 2014. Mnogostranom sporazumu nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima te preuzela obvezu transponiranja Sporazuma i Direktive u pogledu zajedničkog standarda izvješćivanja u nacionalno zakonodavstvo, a rok za implementaciju navedenog je 31. prosinca 2015. godine.

Sukladno navedenom, financijske institucije, kao obveznici prijavljivanja informacija o računima imatelja računa - pravnih i fizičkih osoba koji su porezni rezidenti u drugoj državi, moraju primijeniti zahtjeve koje diktira CRS kako bi od 1. siječnja 2016. godine mogle provoditi pravila izvješćivanja i dubinske analize. Očekuje se da će do prve razmjene među državama prema CRS-u doći 2017. godine.

CRS Forum upravo zato bio je izvrsno mjesto dijaloga PwC Centre of Excellence za FATCA-u i CRS-a iz Frankfurta, predstavnike bankarskog sektora te predstavnike Porezne uprave, koji su u stručnom okružju imali prilike iznijeti svoja razmišljanja i stavove na temu postupka implementacije CRS-a.

Ovom prilikom razmatrana su strateška pitanja i širi kontekst implementacije CRS-a, kako za državu i njene institucije tako i za bankarski sektor, no jednako tako i izazovi koji se navedenim postavljaju pred sve sudionike ovog procesa. Vrijedna iskustva i saznanja koja je PwC Centre of Excellence prikupio na brojnim projektima savjetovanja o implementaciji FATCA-e, s kojom CRS dijeli značajne elemente i CRS-a, tijekom intenzivne suradnje s predstavnicima javnih tijela i financijskim sektorom širom EU, pokazala su se itekako korisnima u procesu implementacije CRS-a u Hrvatskoj.

Stručnjaci PwC-a, Dženet Garibović iz PwC Hrvatska i Mark Orlić iz PwC Njemačka ovom prilikom su istakli: „CRS će iz temelja promijeniti način na koji banke vode offshore poslovanje, kako sa strateškog tako i s operativnog stajališta. Kreiranje djelotvorne dubinske analize pri tom će biti ključno za uspjeh CRS projekta, kao i usklađenost s drugim regulatornim inicijativama s primjenom CRS-a. Također važno je istaknuti da uvođenjem CRS-a, a s ciljem povećane transparentnosti više neće postojati obveza čuvanja bankarske tajne, što će, uz sve navedeno i utjecaje na sve sudionike financijskog tržišta, zasigurno biti tek jedna u nizu promjena koju novi sustav izvješćivanja i njegova implementacija donosi, a koje je u predstojećem razdoblju potrebno detaljno razraditi i pojasniti na zadovoljstvo svih uključenih strana.“ Ono što su prisutni ocijenili dodatno korisnim jesu konkretna iskustva Marka Orlića vezano uz iznesene primjere financijskih institucija diljem svijeta i načine na koje se one nose s ovim izazovima.

Prisutni predstavnici hrvatske financijske institucije posebno su bili zadovoljni dobivenim informacijama Porezne uprave o nizu tema vezanih uz ovu problematiku, dok je najviše interesa potakla potrebna koordinacija vezana uz privatnost i sigurnost podataka, posebice onih van granica Hrvatske, kao i razina svijesti koju će očekivane promjene AML pod 4. Direktive, a koja je trenutno u formi nacrta, donijeti. Osim toga, utvrđeno je da financijske institucije ne bi trebale očekivati smjernice na temu potrebnih dokumentarnih dokaza, a što je u skladu s dosadašnjom praksom EU. Pri tom, institucije se potiče da usporede trenutne postojeće smjernice u brojnim državama članicama EU, posebno u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Financijske institucije u Hrvatskoj morat će biti spremne na činjenicu postojanja brojnih faktora koji će utjecati na konačni rok izvještavanja, dok će ključan biti otvoren dijalog između samih banaka i Porezne uprave, a o uspješnosti kojeg će ovisiti konačan uspjeh i ostvarene koristi za sve strane.