Pad broja nezaposlenih na godišnjoj razini

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u rujnu je registrirano 283.667 nezaposlenih osoba, što je 1.678 osobe ili 0,6% manje nego u kolovozu te 5.836 osobe ili 2% manje nego u rujnu prošle godine. Nakon 31 mjesec u rujnu je konačno zaustavljen rast broja nezaposlenih osoba na godišnjoj razini. Međutim, godišnjem padu nezaposlenosti u velikoj je mjeri pridonijelo znatno veće zapošljavanje na sezonskim poslovima te visoki godišnji rast zaposlenih u javnoj upravi i obrani.

Iz evidencije nezaposlenih u rujnu je izašlo 33.107 osoba, što je 43,2% više nego u rujnu prošle godine, dok su u evidenciju nezaposlenih prijavljene 31.429 osoba, što je 7,3% više nego u istom mjesecu prošle godine. Gotovo 60% evidenciju je napustilo zbog zapošljavanja, koje je za 49,5% više nego u rujnu 2010. godine. Pri tome je najveći rast zapošljavanja zabilježen u prerađivačkoj industriji, a slijede obrazovanje, trgovina na veliko i malo te javna uprava i obrana. Pri tome je u obrazovanju te javnoj upravi i obrani zaposleno ukupno 4.711 osoba. Za 35,2% je porastao i broj izlazaka iz evidencije zbog ostalih razloga (). Rast prijavljenih u evidenciju nezaposlenih posljedica je rasta ulazaka po svim osnovama (iz radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, iz redovitog školovanja i iz neaktivnosti). Ipak, najveći godišnji rast zabilježen je kod ulazaka u evidenciju nezaposlenih iz neaktivnosti. Iako je u rujnu konačno zabilježeno smanjenje broja nezaposlenih na godišnjoj razini, pri čemu je konačno zabilježen i pad nezaposlenosti u dobi od 25-34 godine, još je prerano reći da se tržište rada oporavlja. Tijekom ljeta, ali i u rujnu sezonsko je zapošljavanje znatno ublažavalo negativne trendove (u odnosu na rujan prošle godine na sezonskim je poslovima zaposleno 2,5 puta više radnika), no ostaje vidjeti kakva će kretanja biti nakon izostanka pozitivnog doprinosa sezonskog zapošljavanja, što bi se već u listopadskoj statistici moglo pokazati.

Pretpostavka za oporavak tržišta rada je oporavak realnog sektora, međutim očekivani blagi rast gospodarstva u drugoj polovini godine ipak je preslab da bi se potaknulo snažnije zapošljavanje i bitno popravili trendovi na tržištu rada. Treba napomenuti da pozitivnim kretanjima u rujnu nije pridonijelo smanjenje nezaposlenosti u kategoriji visokoobrazovane radne snage (stručni studij, viša škola, fakultet, akademija, magisterij, doktorat) u kojoj je jedinoj zabilježen nastavak rasta broja nezaposlenih na godišnjoj razini.