Pad cijena nikome ne donosi dobro

ZAGREB – Inflacija je u lipnju, u odnosu na lipanj prošle godine, iznosila 2,1 posto, što je za 0,6 posto niže od inflacije mjesec dana prije, u svibnju, no ujedno i najniža stopa inflacije na godišnjoj razini od srpnja 2007. godine, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku. I iako se, »na prvu loptu« potrošačima, odnosno kućanstvima koja jedva krpaju kraj s krajem, može činiti kako je konačno krenulo nabolje, jer cijene dobara i usluga padaju, to, upozoravaju ekonomisti, uopće nije tako.

Opasna deflacija

Umjerena inflacija, kažu, daleko je bolja od bilo kakve deflacije. Padanje cijena, upozoravaju, nikome ne nosi dobro. Ukratko, kad sve pojeftinjuje, kupci čekaju dodatna pojeftinjenja pa ne kupuju, a dugoročno to znači da isti ti kupci, zbog poduzeća koja ne mogu poslovati, u tim poduzećima ostaju bez radnog mjesta.

– Deflacija nije dobra, i makar su i inflacija i deflacija opasne svaka na svoj način, deflacija je ipak – opasnija, ističe ekonomist Ljubo Jurčić, napominjući kako deflacija upozorava na činjenicu da poduzeća, koja zbog pada kupovne moći ne mogu prodati svoj proizvod, u cilju da održe poslovanje, snižavaju svoje cijene. Međutim, privlačne niže cijene danas za potrošača, koji je ujedno radnik u nekom poduzeću, sutra znači gubitak posla. U inflaciji, pojašnjava Jurčić, radnik gubi dio dohotka, cijene su više, no u deflaciji on bez dohotka ostaje u potpunosti. Na pitanje koja je inflacija optimalna, Jurčić odgovara kako jer riječ o inflaciji između tri i pet posto, tzv. poticajnoj inflaciji.

Put ka bankrotu

Da se s deflacijom ne suočava samo Hrvatska, govore podaci Eurostata, europskog ureda za statistiku, koji kažu da je se stopa inflacije u lipnju u eurozoni spustila na negativnih 0,1 posto, što je najniža razina od nastanka eurozone 1999. godine. Negativna je inflacija uzrokovana recesijom, odnosno cijenama nafte i hrane koje su niže nego godinu dana ranije, no u posljednjem kvartalu ove godine očekuje se, ipak, porast i stabilizacija inflacije na jedan posto pa deflacijski scenarij, smatraju europski ekonomisti, neće biti potreban.

Prema hrvatskim statističkim podacima, cijene prehrane i bezalkoholnih pića u lipnju su, u odnosu na svibanj ove godine, u prosjeku bile niže za 0,7 posto, cijene odjeće i obuće za 0,4 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,1 posto. Cijene dobara u lipnju 2009. u odnosu na svibanj 2009. u prosjeku su, općenito, bile niže za 0,2 posto, a cijene usluga više za jedan posto. Na prvi pogled, odlično, no nastavi li se, zaključuju ekonomisti – jako loše. Građani ne žele kupovati jer misle da će cijene i dalje padati, a banke i poduzeća ponašaju se podjednako, za ulaganja čekajući dodatan pad cijena, da bi na kraju svi skupa – bankrotirali.