Padne li kiša ili zahladi, vraćamo novac gostima

Osiguravajući proizvodi imaju u turizmu golemi potencijal, ustvrdio je na nedavnoj konferenciji o klimi u Ženevi Daniel Scott, šef specijalnog tima koji se u okviru Svjetske meteorološke organizacije bavi vezom između turizma i klimatskih kretanja. Scott dodaje da se takvi proizvodi pojavljuju, ali su malo iskorišteni te čak ima turističkih operatora koji o tome ništa ne znaju.

Hvar i Barbados
Nisu ovo nove stvari ni na prostorima bivše SFRJ u kojoj se, još prije više od 30 godina, kada je tek počinjala liberalizirati ekonomiju i uvoditi tržišne principe, Hvar reklamirao time što je gostima u dane kada padne makar kap kiše naplaćivao samo pola pansiona, a kada bi temperatura bila ispod nule ili bi padao snijeg, pansion bi bio besplatan.

Među pionire u turističkom osiguranju vremena spada sve posjećeniji otok Barbados, koji garantira turistima vraćanje novca (tzv. garancija perfektnog vremena) ako se temperatura tijekom dana spusti ispod 26 stupnjeva ili padne dnevno više od pet milimetara kiše.

Također, neki ski-centri u Europi i Sjevernoj Americi nude vraćanje novca turistima ako snijega ne bude dovoljno ili ne bude odgovarajuće kvalitete. Kanadska kompanija Bombardier Motor vraća novac za kupljeni snježni skuter ako u tri godine nema dovoljno snijega u određenim zimskim centrima u Kanadi i SAD-u.

Neke turističke agencije već nude osiguranje za slučaj kiše u vrijeme odmora. Protiv kiše se, na primjer, osigurao jedan od najvećih svjetskih golfskih turnira u Sjevernoj Karolini, jer bi kiša drastično smanjila posjet.

Poplave, suše...
Jedan lanac londonskih vinskih kavana osigurao se protiv slučaja da temperatura ne dostigne 24 stupnja četvrtkom i petkom tijekom pet mjeseci, jer analize pokazuju da gosti za hladnijeg vremena radije ostaju kući. Ukratko, svi se nastoje osigurati od rizika na koje sami ne mogu utjecati, a koji se značajno odražavaju na njihovo poslovanje.

Prema ekspertima, upravo je turizam među sektorima koji su najviše ugroženi klimatskim promjenama, izraženim, na primjer, u odstupanjima od pravilnosti u kišnim padalinama, podizanju mora time i poplavljivanju i obezvrjeđivanju plaža, koraljnih otoka i drugih priobalnih turističkih vrijednosti i objekata.

Scott priznaje da je teško utvrditi koliko ukupno vrijedi putničko osiguranje vremena. Sigurno je, ipak, da čini samo mali, reklo bi se čak zanemarivo mali, dio tržišta s osiguranjem vremena čija se vrijednost 2007./8. kretala oko 32 milijarde dolara.

Osiguranje vremena je sada, međutim, pretežno usmjereno na poljoprivredu i energetiku (protiv suše u poljima, smanjenja vodotokova u hidroelektranama, poplava...).