Pandemija koronavirusa donijela pad dobiti gospodarstva u Hrvatskoj od čak 33,1 posto

Pandemija koronavirusa pogodila je neto dobit cjelokupnog gospodarstva, koja je s 2019. na 2020. godinu pala za 33,1%, znatno više od broja zaposlenih i poslovnih prihoda, pokazuje analiza Hrvoja Njegovca s financijskog portala Fininfo. Analiza prikazuje stanje prije pandemije koronavirusa te utjecaj pandemije na gospodarstvo u prvoj pandemijskoj 2020. godini.

Temeljem provedene analize osnovnih odrednica gospodarstva i najznačajnijih djelatnosti, vidljivo je kako je u razdoblju od 2016. do 2019. godine hrvatsko gospodarstvo bilo u uzletu prema svim relevantnim promatranim veličinama. U 2020. godini javlja se pandemija koronavirusa koja je ostavila velik trag na cijelom gospodarstvu, a analiza je pokazala da su ostvareni poslovni prihodi i neto dobit veličine koje su bile najviše pogođene. Broj zaposlenih osoba je ostao relativno stabilan zahvaljujući isplatama potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim njihovu oportunost u kontekstu cjelokupnog gospodarstva bi trebalo analizirati zasebno. Investicije u imovinu su segment gospodarstva koji je pandemijom relativno slabije pogođen, a promatrajući pojedine djelatnosti, kao djelatnost koja je od najznačajnijih djelatnosti najviše pogođena pandemijom koronavirusa ističe se priprema i usluživanje hrane i pića.

Fininfova analiza gospodarstva Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine prikazuje trendove u gospodarstvu prije pojave pandemije koronavirusa te utjecaj pandemije na gospodarstvo u prvoj pandemijskoj 2020. godini. Predmet analize su svi subjekti koji su predali godišnje financijske izvještaje za promatrane godine. U nastavku je prikazano kretanje broja takvih subjekata od 2016. do 2020. godine, koja je ujedno i zadnja godina za koju su dostupni izvještaji.

Promatra li se neto dobit najznačajnijih djelatnosti između 2016. i 2020. godine, vidljiv je relativno stabilan trend u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića, gradnje zgrada i specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Od navedenih djelatnosti, jedino je kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića vidljiv pad vrijednosti u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Kao posljedica tog pada, ova djelatnost prvi puta u promatranom razdoblju godinu završava s gubitkom koji iznosi oko 400 milijuna kuna. Djelatnost trgovine na veliko u cijelom promatranom razdoblju ima relativno stabilan rast neto dobiti, dok djelatnost trgovine na malo izuzev 2016. i 2017. godine kada je poslovala negativno (primarno kao posljedica krize u Agrokor grupi gdje je veći udio povezanih poduzeća poslovao upravo u ovoj djelatnosti, a njihov gubitak je iznosio 2,3 milijarde kuna u 2016. i 4,4 milijarde kuna u 2017. godini), u razdoblju od 2018. do 2020. godine bilježi relativno stabilan poslovni rezultat. Temeljem toga može se zaključiti kako na navedene dvije djelatnosti nisu značajnije utjecali novonastali uvjeti te su ostvarile dobar poslovni rezultat. Razlog tome je u defenzivnoj prirodi ovih industrija koje generalno nisu značajno osjetljive na ekonomske cikluse.

Temeljem provedene analize osnovnih odrednica gospodarstva i najznačajnijih djelatnosti, vidljivo je kako je u razdoblju od 2016. do 2019. godine gospodarstvo Republike Hrvatske bilo u uzletu prema svim relevantnim promatranim veličinama. U 2020. godini javlja se pandemija koronavirusa koja je ostavila velik trag na cijelom gospodarstvu, a analiza je pokazala da su ostvareni poslovni prihodi i neto dobit veličine koje su bile najviše pogođene. Broj zaposlenih osoba je ostao relativno stabilan zahvaljujući isplatama potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim njihovu oportunost u kontekstu cjelokupnog gospodarstva bi trebalo analizirati zasebno. Investicije u imovinu su segment gospodarstva koji je pandemijom relativno slabije pogođen, a promatrajući pojedine djelatnosti, kao djelatnost koja je od najznačajnijih najviše pogođena pandemijom koronavirusa ističe se priprema i usluživanje hrane i pića.

U drugom dijelu ove analize promatrat će se financijski pokazatelji gospodarstva, s fokusom na likvidnost, zaduženost, profitabilnost i produktivnost cijele ekonomije i najznačajnijih djelatnosti, u razdoblju prije i nakon pojave pandemije koronavirusa.