Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2022

Pandemija koronavirusa donijela pad dobiti gospodarstva u Hrvatskoj od čak 33,1 posto

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Pandemija koronavirusa donijela pad dobiti gospodarstva u Hrvatskoj od čak 33,1 posto

Pandemija koronavirusa pogodila je neto dobit cjelokupnog gospodarstva, koja je s 2019. na 2020. godinu pala za 33,1%, znatno više od broja zaposlenih i poslovnih prihoda, pokazuje analiza Hrvoja Njegovca s financijskog portala Fininfo. Analiza prikazuje stanje prije pandemije koronavirusa te utjecaj pandemije na gospodarstvo u prvoj pandemijskoj 2020. godini.

Temeljem provedene analize osnovnih odrednica gospodarstva i najznačajnijih djelatnosti, vidljivo je kako je u razdoblju od 2016. do 2019. godine hrvatsko gospodarstvo bilo u uzletu prema svim relevantnim promatranim veličinama. U 2020. godini javlja se pandemija koronavirusa koja je ostavila velik trag na cijelom gospodarstvu, a analiza je pokazala da su ostvareni poslovni prihodi i neto dobit veličine koje su bile najviše pogođene. Broj zaposlenih osoba je ostao relativno stabilan zahvaljujući isplatama potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim njihovu oportunost u kontekstu cjelokupnog gospodarstva bi trebalo analizirati zasebno. Investicije u imovinu su segment gospodarstva koji je pandemijom relativno slabije pogođen, a promatrajući pojedine djelatnosti, kao djelatnost koja je od najznačajnijih djelatnosti najviše pogođena pandemijom koronavirusa ističe se priprema i usluživanje hrane i pića.

Fininfova analiza gospodarstva Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine prikazuje trendove u gospodarstvu prije pojave pandemije koronavirusa te utjecaj pandemije na gospodarstvo u prvoj pandemijskoj 2020. godini. Predmet analize su svi subjekti koji su predali godišnje financijske izvještaje za promatrane godine. U nastavku je prikazano kretanje broja takvih subjekata od 2016. do 2020. godine, koja je ujedno i zadnja godina za koju su dostupni izvještaji.

Promatra li se neto dobit najznačajnijih djelatnosti između 2016. i 2020. godine, vidljiv je relativno stabilan trend u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića, gradnje zgrada i specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Od navedenih djelatnosti, jedino je kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića vidljiv pad vrijednosti u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Kao posljedica tog pada, ova djelatnost prvi puta u promatranom razdoblju godinu završava s gubitkom koji iznosi oko 400 milijuna kuna. Djelatnost trgovine na veliko u cijelom promatranom razdoblju ima relativno stabilan rast neto dobiti, dok djelatnost trgovine na malo izuzev 2016. i 2017. godine kada je poslovala negativno (primarno kao posljedica krize u Agrokor grupi gdje je veći udio povezanih poduzeća poslovao upravo u ovoj djelatnosti, a njihov gubitak je iznosio 2,3 milijarde kuna u 2016. i 4,4 milijarde kuna u 2017. godini), u razdoblju od 2018. do 2020. godine bilježi relativno stabilan poslovni rezultat. Temeljem toga može se zaključiti kako na navedene dvije djelatnosti nisu značajnije utjecali novonastali uvjeti te su ostvarile dobar poslovni rezultat. Razlog tome je u defenzivnoj prirodi ovih industrija koje generalno nisu značajno osjetljive na ekonomske cikluse.

Temeljem provedene analize osnovnih odrednica gospodarstva i najznačajnijih djelatnosti, vidljivo je kako je u razdoblju od 2016. do 2019. godine gospodarstvo Republike Hrvatske bilo u uzletu prema svim relevantnim promatranim veličinama. U 2020. godini javlja se pandemija koronavirusa koja je ostavila velik trag na cijelom gospodarstvu, a analiza je pokazala da su ostvareni poslovni prihodi i neto dobit veličine koje su bile najviše pogođene. Broj zaposlenih osoba je ostao relativno stabilan zahvaljujući isplatama potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim njihovu oportunost u kontekstu cjelokupnog gospodarstva bi trebalo analizirati zasebno. Investicije u imovinu su segment gospodarstva koji je pandemijom relativno slabije pogođen, a promatrajući pojedine djelatnosti, kao djelatnost koja je od najznačajnijih najviše pogođena pandemijom koronavirusa ističe se priprema i usluživanje hrane i pića.

U drugom dijelu ove analize promatrat će se financijski pokazatelji gospodarstva, s fokusom na likvidnost, zaduženost, profitabilnost i produktivnost cijele ekonomije i najznačajnijih djelatnosti, u razdoblju prije i nakon pojave pandemije koronavirusa.


Komentari članka

Vezani članci

Stručnjak za nekretnine: 'Ovo su znakovi koji najavljuju pad cijena, u državama EU-a tržište se gotovo prepolovilo'

24.01.2023.

Uvijek je bio trend rasta cijena nekretnina kada su kamate padale, a kada su rasle, onda je bio silazni trend, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, govoreći o iskustvu s tržištem nekre

Amerikanci su lani u Hrvatsku uložili više nego u prethodnih 28 godina ukupno

23.01.2023.

Prema HNB-ovim preliminarnim podacima, u prva tri prošlogodišnja kvartala u Hrvatsku je stiglo 2,85 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Ako su inozemna ulaganja jednakim tempom stizala i u posljednjem lanjskom kvartalu, može se pretpostaviti da će k

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Hrvatska u 2023. ušla s 1,6 milijuna zaposlenih

13.01.2023.

Hrvatska je u novu godinu ušla s 1,6 milijuna zaposlenih, što je oko 36 tisuća radnika više nego što ih je bilo u istom razdoblju prošle godine, ali i oko 9 tisuća zaposlenih manje u odnosu na prethodni mjesec, piše u petak Večernji list

Izvoz u jedanaest mjeseci porastao 32,1 posto, uvoz 48,5 posto

12.01.2023.

Prema podacima DZS-a, u zemlje članice EU-a je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno robe u vrijednosti 113,9 milijardi kuna ili 33,2 posto više nego u istom razdoblju 2021. Istodobno je vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla za 36,4 p

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor