Pao dogovor Vlade, bankara i Rohatinskog?

Kako Jutarnji list neslužbeno doznaje, panika oko rasta švicarca s odmora je u Zagreb vratila šefove banaka, kao i guvernera HNB-a Željka Rohatinskog. Oni su navodno već održali sastanak u Ministarstvu financija Rješenje koje će ponuditi ima pet koraka. Prvo bi banke trebale smanjiti kamate na kredite u švicarskim francima, no još nije dogovoreno koliko bi se kamate trebale smanjiti. U igri su opcije od 0,5 do 1,5 postotnih bodova, no vjeruje se da će se na kraju dogovoriti za jedan posto nižu kamatu.

Drugi korak je uvođenje poreza za banke na aktivu za kredite u švicarskim francima, a koliki će taj porez biti, također još nije definirano. I taj, drugi korak bit će proveden relativno brzo. Specifičnost tog poreza jest da će prihodi od njega biti strogo namjenski, dakle - neće se jednostavno uliti u proračun i koristiti za sve što državi ustreba. Time će biti ispoštovani i uvjeti EU da se ne smiju uvoditi opći, nego samo namjenski porezi.

U trećem koraku donijeli bi se kriteriji za pomoć ugroženim dužnicima. To bi bili oni koji su digli najviše sto tisuća eura kredita, na rok od najmanje 20 godina, koji su tim novcem kupili prvu nekretninu i koji svoj kvadrat nisu platili više od 1.900 ili možda 2.000 eura. Time se želi izbjeći da se jednako pomaže i onima kojima je ugrožen ostanak u prvom vlastitom domu kao i onima koji su kreditom kupovali luksuz.

Taj model bi obuhvatio dvadesetak ili tridesetak tisuća dužnika, a ne njih sedamdesetak tisuća, koliko ih ima stambene kredite u švicarcima. Oni bi kredit otplaćivali prema tečaju od šest kuna za švicarski franak, kako je najavio Rohatinski, a ne 5,8, kako je predlagala Vlada. No, ako tečaj franka padne ispod šest kuna, oni bi i dalje plaćali kredit po istoj cijeni.

Četvrta važna točka modela jest da se svima koji ne ispunjavaju socijalne kriterije također omogući olakšanje u otplati kredita fiksiranjem tečaja, no njima će se sva razlika u tečaju knjižiti kao dug, naravno uz kamatu, i platit će je na kraju otplate.

Peta važna stvar jest da će svi ti modeli biti uneseni u novi zakon koji bi jednako vrijedio za valutne klauzule u švicarskim francima, kao i za one u drugoj valuti. To znači da, ako jednog dana i euro skoči iznad podnošljivih razina, dužnici s kreditima u eurima također mogu računati na fiksirani tečaj i pomoć države u otplati, piše Jutarnji list.