Paradoksi depresije: Kuna najčvršća valuta u Europi

Pobjednica ljeta 2012. na europskom se deviznom tržištu zna: to je hrvatska kuna, koja je - unatoč produbljivanju već četverogodišnje gospodarske depresije u Hrvatskoj i sve slabijem utjecaju ovdašnjeg turizma na BDP - unazad 80 dana povećala svoju kupovnu moć i prema euru, i prema dolaru, zadržavši status jedne od najprecijenjenijih moneta u svjetskim razmjerima.

Jer, na kraju pune turističke sezone je bjelodano, da je od početka srpnja do jučer kupovna je moć hrvatske kune na deviznom tržištu ojačala prema euru za dva posto, a prema dolaru gotovo šest posto (a samo unazad 50 dana čak 7,5 posto). Tako je do krajnjeg paradoksa, usred HR-depresije, kuna potvrdila status najčvršće valute u Europi, ali i famu, da je zbog svoje kronične precijenjenosti (uz koju je gotovo sve uvozno jeftinije od domaćeg) glavni uzrok mrvljenja industrijske proizvodnje i konkurencijske moći preostalog izvoza.

Novi guverner HNB-a, Boris Vujčić, startao je u svom mandatu procjenom, da će kuna ostati stabilna, jer su devizne rezerve vrlo visoke (trenutačno iznose više od 12,5 milijardi eura), pa HNB u hipotetičkom kriznom slučaju svojim rezervama može otkupiti i sve kune u optjecaju. Nažalost, tajna velike moći hrvatske kune nije ni u jeftinoj i radišnoj hrvatskoj radnoj snazi, niti u liderskoj inovativnosti i tehnološkoj superiornosti, pa naposljetku ni u otkrivanju golemih naftnih zaliha, nego u višegodišnjoj snažnoj deviznoj ponudi, utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i kompanijama, i na prodaji tisuća privatnih nekretnina inozemnim kupcima.

U sjeni velike burzovne igre na svjetskoj i europskoj sceni, i hrvatska će kuna najvjerojatnije zadržati stabilnu precijenjenost i u iduća tri-četiri mjeseca, tijekom kojih Hrvatskoj na otplatu dospijevaju "manji" obroci vanjskog duga s kamatama: u četvrtom tromjesečju u iznosu od 4,1 milijarde eura, a u prvom tromjesečju 2013. u iznosu od dvije milijarde eura.