PD: Od pet tužbi u slučaju franak već tri dobile banke

Poslovni dnevnik piše kako je još jedna tužena banka nepravomoćno pobijedila svojeg tužitelja u slučaju švicarski franak. Obje presude donesene tijekom prošlog mjeseca, iako nepravomoćne, značajne su za daljnji tijek zbivanja

Nakon prve presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu u slučaju švicarskog franka kojom je jedna tužena banka nepravomoćno pobijedila svojeg tužitelja građanina koji je njezin klijent, u još jednoj individualnoj parnici dogodila se ista stvar. Prošlog tjedna u Zagrebu ponovo je odbijen tužbeni zahtjev drugog tužitelja, i to protiv druge banke i od strane drugoga suca.

Prema informacijama Poslovnog dnevnika na posve drugačiju činjeničnu osnovu, ali u istoj vrsti tužbenog zahtjeva, drugi sudac primijenio je pravno stajalište suštinski identično onome iz prve presude.

Obje sudske odluke donesene tijekom prošlog mjeseca, iako nepravomoćne, značajne su za daljnji tijek zbivanja. Pokazuju da najveći građanski sud u zemlji kreće putem koji nikako ne potvrđuje očekivanja Udruge Franak.

Pored toga, novom presudom još jednom se potvrđuje teza da je u slučaju franka sudstvo jedini jamac funkcioniranja pravne države. Naime, dosad se samo slutilo da će najveći sud u državi ustrajati na pravnim tumačenjima iz ranije presude, a sad se već može neupitnim smatrati da se u tom smjeru stvari kreću i što se tiče sudske prakse.

Niz znakovitih ocjena

Ponavlja se, dakle, sudska ocjena da iz ništavosti odredbe da se kamatne stope jednostrano mijenjaju, nikako ne slijedi da kamatna stopa postaje fiksna. To prati niz znakovitih ocjena, dok je s druge strane jednako znakovit i trenutni saldo pojedinačnih sporova između tužitelja građana i tuženih banaka. Trenutno od pet parnica, u tri su različiti suci donijeli presude u predmetima u kojima su tužene tri različite banke, a u svim ovim slučajevima tužitelji su odbijeni.

Riječ je o jedinoj pravomoćnoj presudi iz slučaja franka donesenoj prije pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda u povodu prve kolektivne tužbe, i to na Županijskom sudu u Puli, te o dvije nepravomoćne zagrebačke presude. Na drugoj strani u predmetima gdje su pobijedili tužitelji dvije su presude koje je ista banka izgubila, a nije nevažno kako i zašto.

To je u prvom redu nova presuda Općinskog suda u Zaboku za koju nam svi tvrde da ona ne može kreirati sudsku praksu čak i da postane pravomoćna jer u njoj nisu sadržana pravna stajališta. Posrijedi je presuda zbog ogluhe (nekadašnjeg izostanka) koja je rezultat omaške u dostavi zbog čega se tužena Splitska banka nije očitovala i tako je nepravomoćno izgubila. No, iako se banka žalila i zahtjeva povrat u prijašnje stanje o kojem prvo odlučuje isti sud, kako će se dalje razvijati ovaj predmet, nije bitno za opći učinak, nego za konkretnog tužitelja.

Nema novih stajališta

Pored toga još postoji i pravomoćna presuda Županijskog suda u Splitu kojom je isto tužena Splitska banka. No, ona ne sadrži nova pravna stajališta, pored onih iz VTS-ove pravomoćne presude koji su ovdje preneseni. Tu nije bio istaknut zahtjev za naknadu štete, nego utvrđenje ništavosti odredbe po kojoj banka svojim odlukom mijenja kamatnu stopu, a za materijalnu odštetu banka do danas nije tužena.

Što se tiče nove zagrebačke presude doznajemo da odbijeni tužbeni zahtjev kojim se tražio povrat preplaćenog prati novi kvalitativni moment. Naime, zagrebački OGS akceptirao je pravomoćnu presudu VTS-a i na istim pravim temeljima je tužbeni zahtjev za stjecanje bez osnove u cijelosti odbio.

Iz niza ocjena može se zaključiti da VTS-ova presuda ne daje podlogu za povrat navodno preplaćenoga u slučaju tužbe za stjecanje bez osnove, i to bazirane na pretpostavci o fiksnoj kamati.

Ovo su neki naglasci iz presude OGS-a u Zagrebu: “varijabilana kamatna stopa nije ništava, niti je ništava odredba ugovora kojim je ugovorena početna stopa”, nadalje “ta volja ugovornih strana da se kamatna stopa tijekom ugovora mijenja, pravno je valjana”, kao što je i “dogovor banke i klijenta o promjenjivoj kamatnoj stopi valjan čak i kad dogovor o podeševanju kamata nije valjan”. To znači da sud razlikuje samu varijabilnost od načina i uvjeta po kojima se kamatna stopa mijenja, te o tome da je varijabilna kamatna stopa dopuštena opet sud ne želi razgovorati. Kako se i taj tužbeni zahtjev bazira na tome kao da je posrijedi fiksna kamta, odbija ga u cijelosti!

Na općinskim sudovima 200 parnica

Poštujući odluku VTS-a i tumačenje, i ovaj je sud isto protumačio da se nikako ne može zaključiti da bi potrošači mogli dobiti povrat navodno preplaćenoga kredita na pretpostavci tužitelja da se za cijelo vrijeme otplate ima primijeniti kamatna stopa koja je bila ugovorena na početku, ali kao da je ona fiksna, a ne promjenjiva. Uostalom sud je još zaključio da je varijabalnu kamatnu stopu dopušteno ugovarati na temelju Direktive 2008/48 koja je prenesena u hrvatski pravni poredak.

Na općinskim sudovima u fazi rješavanja navodno je do 200-njak parnica u kojima klijenti tuže banke u slučaju franka, a spominju se različite osnove. Najviše ih je pokrenuto upravo zbog navedenog zahtjeva za povrat preplaćenog kredita na bazi fiskne kamate. No, iako nakon pravomoćne presude VTS-a to zvuči nevjerojatno, ima i tužbi za poništenje odredbe kojom je ugovorena valutna klauzula.
S obzirom da postoji oko 40- ak tisuća kredita u švicarskim francima koji eventualno pretendiraju na isto, početni mali broj parnica govori o velikom oprezu potrošača.