Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2020

Pivarski ječam sve zanimljiviji ratarima - razloga je nekoliko

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

Pivarski ječam sve zanimljiviji ratarima - razloga je nekoliko

Unatoč paralizi gospodarstva, uzrokovanoj pandemijom te prilično ćudljivom, proljetnom vremenu, za uzgajivače pivarskog ječma ova je godina i više nego dobra. Ta bi žitarica ove sezone trebala zadovoljiti i kvantitetom, ali i kvalitetom, kažu u tvrtki Axereal Croatia.

Je li, unatoč dugom periodu kišnih dana počela žetva, koliki se prinos pivarskog ječma s hrvatskih polja očekuje ove godine, koliko će se ove žitarice otkupiti od kooperanata, koja mu je otkupna cijena te zašto je ječam, u ratarskoj proizvodnji, počeo biti posebno zanimljiv? Odgovore na ta pitanja dobili smo u Axereal Croatia. Kroz tvrtku kćer, Boortmalt, Axereal je i najveći proizvođač ječmenog slada u svijetu, a svoje je sjedište otvorio u Novoj Gradiški.

"Prvim je otkosima, u prošlu subotu i nedjelju, započela žetva pivarskog ječma u Baranji i Srijemu. Riječ je o domaćem sortimetu, konkretno, osječka sorta. Prinosi se kreću između 7 i 8 tona, a svi do sada ispitani uzorci su zadovoljavajuće kvalitete, proteini su u standardu, kalibracije su izuzetno dobre", kaže za Agroklub Ivan Ivković, tehnološko – komercijalni savjetnik kooperacije Axereal, Nova Gradiška.

Kooperantska proizvodnja
Za potrebe te tvrtke pivarski je ječam zasijan na 15.000 hektara, od Istre, preko sjeverozapada Hrvatske, do krajnjeg istoka zemlje gdje se odvija glavnina proizvodnje.

"Sva je ta ugovorena proizvodnja, na 15 tisuća hektara, kooperantska, dok se na poljima PPK Nova Gradiška, na površini nešto manjoj od 400 hektara, u sklopu Axereala, proizvodi isključivo sjemenski materijal", pojašnjava Ivković.

Na tim se pokusnim poljima umnožava sjeme 30 različitih sorti ove žitarice, a sjemenare se i ostale kulture, kao što su pšenica i soja.

Očekuje se žetva od 60 do 70 tisuća tona
Nakon što se prvim otkosima u Baranji i Srijemu, probio led u ovogodišnjoj žetvi, ona će se ovih dana s istoka, preseliti i na središnji dio Hrvatske.

"Kreće sve veća koncentracija prijema ječmova na našim otkupnim mjestima. Ove ga godine otkupljujemo u centralnom mjestu, na silosima tvornice slada, 'Slavonija slad' u Novoj Gradiški te na nekim izdvojenim lokacijama kao što su otkupna mjesta u Nuštru i Čađavici, na silosu u Slavonskom Brodu, u 'Agro-Tovarniku' te izdvojenim pistama na području Slavonije.

Ove se godine očekuje žetva od 60 do 70 tisuća tona, a prema sadašnjim procjenama, većina će kvalitetom zadovoljiti tražene kriterije te završiti kao pivarski ječam, čime će se pokriti sve potrebe tvrtke 'Slavonija slad', koja tom sirovinom opskrbljuje brojne domaće i strane pivovare“, kaže Ivković, ističući kako i ove sezone od svojih kooperanata planiraju otkupiti sav proizvedeni urod.

Zašto je ječam sve popularniji?
Ivković je za naš portal otkrio zašto upravo pivarski ječam postaje sve zanimljiviji u ratarskoj proizvodnji.

"Rano skidanje ove žitarice omogućuje našim kooperantima usijavanje drugih usjeva. Uglavnom se sije soja, a na istoku zemlje i kukuruz, rani suncokret, dok se neki odlučuju za sjetvu siderata, odnosno biljaka za zelenu gnojidbu. To poljoprivrednicima omogućava čak dvije žetve na istom polju, u jednoj sezoni, čime se podiže ekonomska isplativost proizvodnje“, kaže tehnolog Axereala, tvrtke koja je u početku poslovala kao zadruga, a njeni su vlasnici upravo proizvođači, njih čak 13.000.

Grupacija danas obuhvaća čak stotinu tvrtki, u više zemalja, zapošljava preko 3.200 ljudi i ostvaruje godišnji promet od 3,2 milijarde eura.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu

18.05.2026.

Zbog velikog odaziva poljoprivrednika, jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara od 100 EUR/ha odnosno 50 EUR/ha za sljedećih 10 hektara razmjerno je umanjen

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk