Počela sjetva ozimina: Bez jesenske gnojidbe, a sjeme - tavanuša

Pune ruke posla trenutno imaju braća Karavidović iz Gundinaca. U tijeku je sjetva ozimih žitarica, a njima je u planu posijati oko 90 hektara različitih kultura.

No, unazad nekoliko mjeseci cijene repromaterijala, sjemena, gnojiva otišle su u nebo. Stoga je prema svemu sudeći, pred ovim mladim ratarima kao i ostalim poljoprivrednicima jedna od najskupljih sjetvi.

"Cijene repromaterijala i sjemena otišle su gore tako da praktički izbjegavamo koliko god možemo sijati certificirano sjeme. Sijat ćemo tavanušu, a onda jednim dijelom certificirano tako da imamo i za iduću godinu prvu reprodukciju", komentira za Slavonskobrodsku televiziju Ivan Karavidović.

Problem i nedovoljno zemljišta
Ove godine odlučili su se i za sjetvu bez "bacanja" gnojiva u jesen. Kažu kako si to ne mogu isfinancirati, preveliki bi im bili ulazni troškovi i ne bi se uspjeli pokriti. "Ne možemo se dovesti u situaciju da si stvorimo preveliki gubitak", napominje Šimo Karavidović.

Ističu kako su cijene mineralnih gnojiva poskupile i do 200 posto. "Prije je bila paleta Uree nekih otprilike dvije tisuće kuna, a sada je šest tisuća. Otišle su drastično gore", razočarano kaže Ivan.

Ono što ih posebno brine je i činjenica da na mužnji imaju 350 krava, a kada se uzme da je repromaterijal poskupio, a cijena mlijeka ostala ista, računica je svima jasna.

"Standard je nekih 2,60-2,70, s tim da mi zbog količine imamo malo veću cijenu. Nadamo se da će do proljeća otići 200 posto gore cijena mlijeka pa da se uspijemo pokriti i na proljeće posijati kako ne bi ostali dužni", kaže Šimo.

Nažalost, otkupne cijene mlijeka se ne mijenjaju, a poskupljenje materijala vidljivo je na svakom koraku. Karavidovićima su problem i površine. Uz sve što posiju i dalje hranu moraju kupovati. Tu bi dobro došlo kada bi se riješio jedan od najvećih problema hrvatskog agrara-poljoprivredno zemljište.

"Mi iz mjeseca u mjesec moramo ulagati. Trenutno kupujemo za 10.000 eura mjesečno hrane jer nemamo dovoljno hektara. I već tu kaskamo i zaostajemo, no nekako se šlepamo", ističe za kraj sugovornik još jedan od problema.