Pojeftinio autoplin i plin u bocama

Nakon velikog poskupljenja ukapljenog naftnog plina (UNP) početkom prosinca, a posebno autoplina i UNP-a u malim spremnicima, korisnike tog energenta razveselit će njegovo pojeftinjenje od 1. siječnja. Tako je Inina tvrtka Proplin, najveći distributer tog energenta u Hrvatskoj, koja po procjenama stručnjaka drži oko 70 posto maloprodajnog tržišta, cijenu litre autoplina s 5,30 kuna smanjila na 5,25 kuna, UNP u bocama je pojeftinio sa 112,1 kunu za najčešće korištenu bocu od 10 kilograma na 109,2 kune, dok je cijena UNP-a u malim spremnicima sa 7,99 kuna za po kilogramu povećana na 8,23 kune.

To je posljedica izmjena Pravilnika o utvrđivanju cijene UNP-a dogovorenih potkraj prošle godine na sastanku predstavnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ine, svih većih distributera UNP-a, HAK-a i dviju udruga za UNP. Sastanak je organiziran nakon što je 1. prosinca UNP u malim spremnicima poskupio za čak 31,2 posto, u bocama za 10,66 posto, a autoplin za 11,34 posto što je bio priličan udar na standard korisnika tog energenta. Iako su neki tražili da se u izmijenjeni pravilnik, uz ostalo, unese i obveza da cijena autoplina treba biti oko 50 do 55 posto aktualne cijene benzina eurosuper 95 BS, to nije prihvaćeno uz objašnjenje da to nije u skladu s europskim pravilima gdje su cijene autoplina vrlo šarolike - otprilike od 40 do 70 posto cijene eurosupera. No zato su, kako smo doznali, provedene druge promjene u sklopu kojih su neki troškovi (na primjer transporta) uključeni u formulu za određivanje cijene UNP-a malo smanjeni, jer bi bez toga cijene svih vrsta tog plina bile više. Inače, prema formuli na cijenu UNP-a u Hrvatskoj najviše utječe kretanje cijena tog energenta u prethodnom mjesecu na mediteranskom tržištu, a distributeri prije promjene cijena trebaju dobiti zeleno svjetlo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Novost je, doznajemo, i to da bi se ubuduće cijene autoplina koji će se prodavati na crpkama duž autocesta mogle određivati slobodno, što znači da više neće ovisiti o propisanoj formuli. No to nisu jedine novosti u energetici. Od početka ove godine na benzinskim se crpkama u Hrvatskoj, kako doznajemo, više neće prodavati nijedan benzin koji ne zadovoljava sada u Europskoj uniji važeći Euro V standard kvalitete koji, uz ostalo, dopušta maksimalno 10 miligrama sumpora u kilogramu goriva. To znači da će se prodavati samo eurosuper benzini s oznakom BS (skraćenica od bez sumpora), dok super 95, super plus 98 i eurosuper 95 odlaze u povijest. To treba zahvaliti Vladinoj Uredbi o kakvoći tekućih naftnih goriva po kojoj je kvaliteta tekućih naftnih goriva u Hrvatskoj usklađena s aktualnim europskim propisima. Doduše, ta uredba omogućava Vladi da svake godine na usuglašeni prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odredi kvotu naftnih goriva koja su naftne tvrtke mogle staviti na tržište iako nisu zadovoljavale važeće europske standarde kvalitete.

Međutim, od ove godine, doznajemo neslužbeno, to vrijedi još jedino za dizelska goriva, jer Vlada nije produljila važenje i za benzine, što znači da će se i dalje moći kupiti dizel i eurodizel bez oznake BS kao i razna loživa ulja, te plavi dizel i brodska goriva također bez te oznake koja označava goriva koja zadovoljavaju standard kvalitete Euro V. No zasad je teško reći je li ovo zadnja godina u kojoj će se moći prodavati takva dizelska goriva ili postoji mogućnost da to Vlada omogući i u 2012. godini. Ispunjavaju li naftne kompanije obveze iz Vladine uredbe kontrolira se Programom praćenja kakvoće tekućih naftnih goriva koji svake godine donosi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njegovu je provedbu zadužen Državni inspektorat. Taj program sadrži način propisivanja i uzimanja uzoraka tekućih naftnih goriva, posebno za benzinske crpke i skladišta, broj i učestalost uzimanja uzoraka, lokacije uzorkovanja ovisno o količini tekućih naftnih goriva koje je dobavljač stavio u promet na domaće tržište ili ih koristi za vlastite potrebe, te laboratorijsku analizu uzoraka tekućih naftnih goriva.

Programom je, na primjer, bilo predviđeno da se u 2010. godini 110 puta na benzinskim postajama provjerava kakvoća benzina, 160 puta dizelskih goriva, a 90 puta (samo u hladnijem dijelu godine) loživog ulja. U skladu s brojem benzinskih crpki i njihovim udjelima na tržištu, najviše je uzoraka (24 za benzin, a 50 za dizelska goriva) trebalo biti uzeto na Ininim crpkama. Na postajama OMV-Hrvatska, Državni je inspektorat trebao uzeti po šest uzoraka benzina i dizela, na Tifonovim crpkama po pet, a na ostalim crpkama naftnih tvrtki od jednog do četiri uzorka za provjeru kakvoće benzina i isto toliko za dizelska goriva. Sličan je omjer i broja kontrola kakvoće loživog ulja.