Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2019

Poljoprivreda nije natjecanje

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Aleksandra Kekić  

Poljoprivreda nije natjecanje

Tom Robinson je no till (bez oranja) poljoprivrednik iz Australije, koji se bori sa istim problemom kao i svi ratari na tom kontinentu - izuzetno suhim zemljištem. Padalina je ondje vrlo malo, a najviše ih je u periodu od prvog travnja do kraja listopada. Upravo u ovo vrijeme se uzgaja većina usjeva. S obzirom na to da zima u Australiji traje od lipnja do kolovoza, ovi poljoprivrednici projetne usjeve uzgajaju zimi!

"Kod nas zimi nije dovoljno hladno da bismo uzgajali ozime usjeve, dok je ljeti veoma vrelo i suho, pa ne možemo uzgajati ni jare usjeve. Problem pravi i vjetar, kao i velika vlažnost zraka", objašnjava klimatske uvjete na ovom kontinentu Robinson i dodaje da je potrebno naći balansirati: "Pravimo ravnotežu između očuvanja vlažnosti tla, pokrovnih usjeva, uzgajamo i stoku, za koju je potrebno osigurati hranu. Sve je to izazov, ali smo se navikli".
Bez subvencija za poljoprivrednike

Poljoprivrednici u Australiji ne dobivaju nikakvu pomoć Vlade, niti subvencije, a to im daje mogućnost da se bave poljoprivredom onako kako smatraju da je najbolje. Robinson naglašava da zbog toga nema loših ratara u ovoj zemlji, jer da bi se netko bavi poljoprivredom ovdje, mora biti dobar, inače propada. Australci uzgajaju neke od rijetkih biljaka ondje, kao što su kvinoja ili lan.
Lošije zemljište, ali moderna mehanizacija

Kada je riječ o zemljištu, Tom kaže da se plodno zemljište nalazi na glini, koja zna biti ljepljiva. To mu daje crvenu boju. Da bi zemljište bilo bolje strukture, pomaže im no till koncept. "Bit će potrebno puno vremena kako bi zemljište bilo obogaćeno organskim tvarima u Australiji", smatra Robinson.

Kako kaže, njegova zemlja je rame uz rame sa svim velikim proizvođačima mehanizacije, posebno kada je riječ o preciznoj poljoprivredi. Većina poljoprivrednika ima velike površine, pa koristi moderne traktore s GPS-om. U upotrebi je i satelitsko mapiranje parcela, na osnovu kojih se prave preporuke za gnojidbu.

"Ipak, na svom imanju radije volim direktno pogledati zemljište, u kakvom je stanju, nego da promatram iz perspektive drona. Ono što mi je mnogo važnije, i što je odlika ratara iz Australije, je međusobna razmjena iskustava, prenošenje znanja, kako bismo bili još bolji, jer poljoprivreda nije natjecanje", naglašava Robinson.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu

18.05.2026.

Zbog velikog odaziva poljoprivrednika, jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara od 100 EUR/ha odnosno 50 EUR/ha za sljedećih 10 hektara razmjerno je umanjen

Tag cloud

  1. 2899 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1520 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1823 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1091 članka imaju tag menadžment
  15. 705 članka imaju tag tehnologija
  16. 1188 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 372 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 462 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk