Poljoprivredi i ribarstvu 200 milijuna kuna više

Poljoprivredni proračun za 2009. godinu s 4,73 milijarde kuna veći je 4,3 posto nego ove godine, a najviše novca ide za poticanje veće domaće proizvodnje hrane.
Tako će hrvatska poljoprivreda iduće godine imati na raspolaganju oko 200 milijuna kuna više nego ove godine, pri čemu će najveći dobitnici poljoprivrednog proračuna biti ribari kojima su povećana gotovo sva dosadašnja davanja, a otvorene su i neke nove stavke u proračunu.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da je proračun u dijelu ribarstva, koji je dobio dodatnih 20 milijuna kuna, povećan prije svega imajući na umu potrebu usvajanja mehanizma strukturnih potpora, te potrebu realizacije operativnog programa koji je u izradi.
Dodaju da je cilj obaju mehanizama pozicionirati cjelokupan sektor ribarstva, kako bi se stekli što bolji uvjeti za nastupanje hrvatskih ribara i proizvođača na jedinstvenom tržištu EU-a.

Dodatno, predviđeno je i daljnje jačanje udruga i zadruga u ribarstvu koje su zapravo nositelji cjelokupne tržišne politike u tom sektoru u državama članicama EU-a.
Naime, upravo kroz udruge, odnosno zadruge, koje s vremenom mogu prerasti i u organizacije proizvođača, okrupnjava se ponuda i kanalizira prodaja, čime se stječu znatno bolji uvjeti na tržištu.

Također, dio povećanja odnosi se i na jačanje rada ribarske inspekcije koja je nužna kako bi se osiguralo praćenje provedbe svih mehanizama upravljanja prirodnim resursima, te osigurala dugoročna održivost cjelokupne djelatnosti ribarstva.
Primjerice, u EU nije poznata kategorija ribolova za osobne potrebe, a samo takvih dozvola na hrvatskom dijelu Jadrana, odnosno povlastica, izdano je oko 13.000.
S druge strane, zbog približavanja Hrvatske EU i jačanja pregovaračke pozicije poljoprivredni proračun će sve više novca idućih godina usmjeravati za ruralni razvoj, a smanjivati izravne potpore po gospodarstvima.

Iduće će godine za izravne potpore biti izdvojeno 2,57 milijardi kuna, što je 12 posto manje nego 2008. godine. Ruralni razvoj koštat će gotovo milijardu kuna ili točnije 936 milijuna kuna, dok je ove godine za oživljavanje sela izdvojeno 692 milijuna kuna.
U Ministarstvu napominju da se poljoprivredni proračun sve više usmjerava na investicije u poljoprivredi, te su zbog toga svi dosadašnji operativni programi, poput podizanja trajnih nasada u voćarstvu, prebačeni u kapitalna ulaganja.

Nema interventnog otkupa svinja
Za izravne potpore, koje iznose 2,5 milijardi kuna, iznos je smanjen za više od 300 milijuna kuna, pri čemu se najviše štedjelo na intervencijama na tržištu za koje je izdvojeno 80 milijuna kuna. Prva projekcija poljoprivrednog proračuna bila je »teška« više do pet milijardi kuna. Primjerice, samo za interventni otkup svinja država je godišnje znala potrošiti više od 100 milijuna kuna, a uvođenjem više tržišnih redova stanje na tržištu trebalo bi se dovesti u red, odnosno prestaje potrebe za interventnim mjerama.

Značajan dio novca izdvojen je i za ustrojavanje agrarnih institucija, kao što je Poljoprivredna komora, Sapard agencija i Agencija za poljoprivredno zemljište, što će koštati 19 milijuna kuna.