Porezna stručnjakinja o najavljenom oporezivanju kapitala i imovine: Neznatni trošak u odnosu na zarade iz tog izvora

Nakon nedavnog uvođenja poreznih paketa od devet zakona, kojima se gradovima i općinama ukida prirez te daje mogućnost podizanja stopa poreza na dohodak, iz Grada Zagreba već su bili najavili da će taj manjak prihoda od prireza kompenzirati uvođenjem maksimalno dopuštenih stopa poreza na dohodak od 23,6 i 35,4 posto. Ukidanjem prireza u Zagrebu (koji ima najveću stopu prireza od 18 posto) taj manjak iznosi 140 milijuna eura, objasnio je Damir Bakić, saborski zastupnik stranke Možemo!

Međutim, kako piše Jutarnji list, sada se otvara prostor da ne bude tako jer bi navedeni porezni paket mogao u drugom čitanju u Saboru biti izmijenjen. Stope poreza na dohodak mogle bi se manje podići, čime bi se stvorio prostor da ostatak prihoda u gradovima, pa tako i u Zagrebu, dođe od povećanja stopa poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava te kapitala. Time bi plaće stanovnicima glavnoga grada s prosječnim plaćama mogle rasti nešto više nego u prvom slučaju, u kojemu bi one rasle minimalno.

Neznatni trošak u odnosu na zaradu
Ove se teme Bakić nedavno dotaknuo i u intervjuu za Lider, istaknuvši da bi porez na nekretnine trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

– Najbolje bi bilo kada bismo dohodak mogli oporezivati sintetički. Budući da su i oporezivanje nekretnina i dohotka prihodi lokalne samouprave, uvođenje socijalno osjetljivog oporezivanja nekretnina otvorilo bi prostor za snižavanje oporezivanja dohotka. Dakle ne treba lokalnoj samoupravi više prihoda, već njih samo treba uravnotežiti – smatra Bakić, koji smatra da je oporezivanje vlasništva nad nekretninama, što je već dugo kritično pitanje, ‘potrebno ozbiljno razmotriti‘.

– Kada se gleda struktura konsolidiranih prihoda država članica EU-a, vidljivo je da je kod nas mnogo manji porezni pritisak na kapital i imovinu u odnosu na potrošnju i rad. Mislim da imamo potrebu za uvođenjem poreza na vlasništvo nad nekretninama, ali taj porez mora biti i socijalno osjetljiv. Dakle, onima koji imaju jednu nekretninu za svoje stanovanje taj porez ne bi smio biti veći no što je komunalna naknada koju danas plaćaju. Na svaku sljedeću nekretninu taj bi porez morao bit progresivan – objasnio je Bakić.

Potvrđujući već poznatu činjenicu, savjetnica za računovodstvo i financije Marija Zuber kaže da je oporezivanje zarada od iznajmljivanja imovine ‘neprimjereno nisko u odnosu na dohodak koji se ostvaruje radom‘.

– Naravno da je takav porezni sustav duboko nepravedan, što je vrijednosno pitanje hrvatskog društva, ali to je manji problem. Mnogo veći problem Hrvatske jest da takav porezni stimulans vodi ekonomiju u smjeru koji je ranjiv na egzogene faktore, nepovoljno utječe na cijene mnogih resursa, ne samo na cijene nekretnina, utječe na preferencije i odluke građana… Najavljeno povećanje je neznatni trošak u odnosu na zarade iz toga izvora dohotka – smatra Zuber.

Bijeg iz Zagreba?
Na pitanje hoće li se građani početi odjavljivati iz Zagreba zbog navedenih poreznih izmjena, Zuber smatra da neće.

– Nema bojazni da će se građani prijavljivati u druga mjesta i to zato što prema Zakonu o porezu na dohodak, dohodak od iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe pripada općini ili gradu u kojemu se nalazi ta nekretnina. Svi drugi izvori dohotka se oporezuju prema prebivalištu poreznog obveznika, a samo ovaj izvor dohotka prema sjedištu nekretnine koja se iznajmljuje – pojašnjava Zuber.

Također, gradovi ne mogu donositi odluke o oporezivanju dohotka od kapitala.

– Općine i gradovi neće u najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak dobiti ovlaštenje za propisivanje poreznih stopa za dohodak od kapitala, kao što su dividende i udjeli u dobiti, kamate, izuzimanja i zarade od trgovanja vrijednosnicama. Ovlaštenje će dobiti za dohodak od rada, a to su plaće, mirovine, samostalna djelatnost i drugi dohoci, a već od ranije imaju ovlaštenje propisivati porez na turističko iznajmljivanje nekretnina, ali unutar raspona koji je odredila država – dodaje Zuber.