Porezne olakšice kao spas za obrtnike

Obrtništvo i malo poduzetništvo čini 97 posto europskoga gospodarstva i često se navodi kao najfleksibilniji i najprilagodljiviji dio gospodarstva. Ni u Hrvatskoj nije drukčije. Kao što je prije nekoliko tjedana naglasio Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), obrtnici će se nekako prilagoditi globalnoj financijskoj krizi kao što su to činili i dosad. No, potrebna im je pomoć, odnosno potpora države.

Prije desetak dana i ministar financija Ivan Šuker izjavio je kako svaki obrtnik i mali poduzetnik koji se nađe u problemima uzrokovanim financijskom krizom može potražiti pomoć Ministarstva financija, te će učiniti sve što je moguće kako bi im se kroz porezne olakšice olakšalo poslovanje.

U Ministarstvu financija kažu da je nekoliko poduzetnika iskoristilo tu mogućnost, no u ovom trenutku nije moguće reći koliko ih je točno na razini cijele Hrvatske, jer se tek prikupljaju podaci iz područnih poreznih uprava.

Topić kaže kako posljedice globalne ekonomske krize zahvaćaju i hrvatsko tržište te naši obrtnici traže načine kako opstati u ovakvim otežanim uvjetima poslovanja. Velikom broju obrtnika blokirani su računi, a izvjesno je da će ih zbog vala neplaćanja biti sve više.

»Hrvatska obrtnička komora je u prosincu 2008. Vladi uputila paket od tridesetak mjera u cilju prevladavanja gospodarske krize. Jedna od mjera je porezno rasterećenje gospodarstva. Naime, porezi i porezna opterećenja u velikoj mjeri utječu na formiranje cijena, a time na konkurentnost na tržištu, ali i na mogućnosti ulaganja u razvoj. U situaciji usporenoga gospodarskog rasta, smanjenjem poreznog opterećenja kroz niže cijene može se potaknuti potražnja na tržištu koja je znatno opala i time olakšati opstanak velikog broja obrta te omogućiti preusmjeravanje raspoloživih sredstava u ulaganja koja će imati dugoročan učinak«, ističe Topić.

Dodaje da bi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva trebalo zajedno s Ministarstvom financija i Poreznom upravom, dogovoriti oblike poreznih olakšica.

»Posebno predlažemo da se razmotre mogućnosti smanjenog oporezivanja, uključujući potpuno oslobođenje od poreza na dohodak ili dobit za prve tri godine poslovanja novih obrta te posebne porezne olakšice za tradicijske i deficitarne obrtničke djelatnosti i povećanja kriterija za prijelaz iz oporezivanja dohotka na oporezivanje dobiti (da obrtnici koji ostvaruju oporezivi godišnji promet do 3,5 milijuna kuna plaćaju porez na dohodak prema ostvarenom dohotku, a iznad toga umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit). Tu je i mogućnost podizanja granice za obvezni ulazak u sustav PDV-a - da u sustav PDV-a ulaze obrtnici koji ostvaruju oporezivi promet viši od 200.000 kuna umjesto dosadašnje granice od 85.000 kuna - te smanjenja osnovne stope PDV-a i smanjenja stope poreza na promet nekretnina kod ulaganja u gospodarstvo«, kaže Topić.

Odgode zabrane rada nedjeljom i zabrane pušenja

Obrtnici osim poreznog rasterećenja predlažu i smanjenje kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza poduzetništva, zatim energičnije i učinkovitije suzbijanje neregistriranog obavljanja djelatnosti, intenzivnije državne potpore, posebice u području maloga gospodarstva, učinkovitiju zaštitu vjerovnika, provedbu propisa o kupnji poslovnih prostora u vlasništvu države te omogućavanje kupnje prostora u vlasništvu jedinica područne uprave i jedinica lokalne samouprave, smanjenje troškova poslovanja smanjenjem iznosa različitih javnih davanja i drugih naknada, odgodu zabrane rada nedjeljom, odgodu zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima te odgodu primjene HACCP-a. Također predlažu pojednostavljenje uvjeta poslovanja kao i smanjenje specifičnih troškova za pojedine djelatnosti.