Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2025

Porezni stručnjak za Forbes: Iznajmljivanje apartmana i dalje je najjeftiniji izvor dohotka

Izvor: forbes.n1info.hr · Autor: Gordana Grgas  

Porezni stručnjak za Forbes: Iznajmljivanje apartmana i dalje je najjeftiniji izvor dohotka

Kad je u rujnu Vlada pokrenula proceduru izmjene Zakona o porezu na dohodak, u čemu je obuhvatila i iznajmljivanje nekretnina, u obrazloženju puštenom u javno savjetovanje bilo je rečeno da je cilj ujednačavanje poreznog tretmana dugoročnog ili ugovornog najma (stanovanje) i kratkoročnog najma (turizam). Hoće li to tako doista biti u praksi?

U turistički najrazvijenijim gradovima i općinama će iznos paušalnog poreza po krevetu iduće godine vjerojatno značajno rasti u odnosu na 2024. godinu (budući da će minimum po krevetu za takve jedinice lokalne samouprave biti 100 eura, prema Zakonu o porezu na dohodak, a maksimum 300 eura), ali generalno gledano, iznajmljivanje apartmana turistima i dalje će u Hrvatskoj biti „najjeftiniji izvor dohotka“, kaže u razgovoru za FORBES Hrvatska Ivan Petarčić, konzultant iz RRIF-a.

Računica za isti maksimalni primitak
Valja imati na umu da je podignut i maksimalni prag za paušalce – fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja, sa 40 tisuća na 60 tisuća eura, koliko je povećan prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Petarčić nam stoga daje sljedeću usporedbu: iznajmljivač koji ima 4 apartmana s po 2 kreveta (ukupno njih 8) na atraktivnoj lokaciji u općini ili gradu u I. kategoriji po turističkoj razvijenosti, godišnje će platiti maksimalni paušalni porez na dohodak u iznosu 2400 eura (8 × 300 eura), a pritom može ostvariti primitke od 60 tisuća eura. Na iste godišnje primitke, iznajmljivač bi u slučaju dugoročnog najma platio 5040 eura poreza na dohodak jer se primjenje 12 posto poreza na osnovicu od 60 tisuća eura umanjenu za 30 posto paušalnih izdataka. Prema tome, u dugoročnom bi njamu platio dvostruko više poreza na dohodak.

No, Petračić ipak napominje da je, ekonomski gledano, dvojbeno treba li te poreze izravno uspoređivati. Za dugoročno iznajmljivanje se, naime, priznaju troškovi održavanja nekretnine koji se odbijaju od ostvarenog dohotka i tako se dolazi do porezne osnovice, a za kratkoročno se iznajmljivanje troškovi uopće ne priznaju iako postoje (održavanje, režije, turistička članarina) i vjerojatno su viši nego kod dugoročnog iznajmljivanja.

Porezi i turističke kategorije

Porez na dugoročni najam iznosi 12 posto na osnovicu (formalno se to zove porez na dohodak od imovine, a plaća se na iznos najamnine umanjene za 30 posto na ime troškova), a porez na kratkoročni, turistički najam je paušalni porez koji je do najnovije izmjene zakona išao od minimalno 20 eura do maksimalno 200 eura po krevetu. Ili, kako je stajalo u obrazloženju Vladinih zakonskih izmjena, dosad je porezno opterećenje dohotka ostvarenog od dugoročnog najma iznosilo 8,4 posto, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima prosječno samo 2 posto.
Paušalni porez po krevetu najnovijim je zakonskim izmjenama dignut te se može kretati od minimalno 20 eura u turistički nerazvijenim gradovima i općinama sve do maksimalno 300 eura u turistički razvijenima, a odluku o konkretnom iznosu donose jedinice lokalne samouprave u skladu s rasponom koji je predviđen za njihovu kategoriju turističke razvijenosti. Rok za to je do kraja veljače 2025. godine.
Vezano za turističku razvijenost i kategorije koje su uvedene, valja reći da gradovi i općine u kontinentalnim dijelu Hrvatske uglavnom pripadaju 0, III i IV kategoriji (osim Grada Zagreba), te imaju niži minimalni i maksimalni iznos paušalnog poreza po krevetu od onih na moru koji su u kategoriji I ili II. Taj se indeks turističke razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave temelji na ukupnom broju posjetitelja, broju turističkih dolazaka, noćenja, smještaja i slično te po tome rangira gradove i općine.


Komentari članka

Vezani članci

Luka stvara turistička iskustva koja brišu granicu između gosta i lokalca – kreira i produkcijski razvija tematske staze i rute

06.02.2025.

Luka Jakopčić je osnivač i direktor storytelling & experience studija Recider, tvrtke koja je specijalizirana za kreativni i produkcijski razvoj tematskih staza i ruta koje su uglavnom bazirane na principima igrifikacije i/ili samovođenja. Uz to se bave i

Dubrovački poduzetnici ostvarili 107.8 milijuna eura neto dobiti

04.02.2025.

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Dubrovniku je u 2023. godini poslovalo 2.447 poduzetnika sa 11.807 zaposlenih, što je u odnosu na 2022. godinu povećanje broja zaposlenih za 828 ili 7.5 posto.

Neoporezivi primitci 2025.: Veći iznosi za potpore i nagrade, a za prehranu radnika, regres i dnevnice ostaju isti

01.02.2025.

Mogućnost isplate povećanih iznosa određenih naknada, nagrada i potpora ne znači automatski i povećanje prava radnika. Ona se određuju u propisima radnog prava koji obvezuju poslodavca, pa je poslodavac dužan radniku isplatiti odnosno na drugi način omogu

Najavljena četvrta AgroTerra Istra: Stiže 150 izlagača iz Slovačke, Mađarske, Italije, Slovenije i Hrvatske

31.01.2025.

U svom četvrtom izdanju, međunarodni poljoprivredni sajam AgroTerra Istra održat će se od 11. do 13. travnja u Pazinu, u prostoru polivalentne dvorane Školsko-gradske sportske dvorane, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Gradsko

Rast ponude smještaja u Istri: Jesu li kuće i vile s bazenima dosegnule svoj vrhunac?

31.01.2025.

Uz apartmanske zgrade, godinama svjedočimo i gradnji popularnih kuća i vila s bazenima, donosi HRT. Je li potražnja turista za takvom vrstom smještaja dostigla svoj maksimum i je li ju ponuda sada već prerasla?

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor