Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Tra 2024

Postoji li uopće “paušalni obrt” i što znače pojmovi isporuke, primici, dohodak?

Izvor: poduzetnik.biz · Autor: Zorana Mavričić-Korošec  

Postoji li uopće “paušalni obrt” i što znače pojmovi isporuke, primici, dohodak?

Što zapravo znači paušalno oporezivanje i koje su mu prednosti? Je li to posebna vrsta obrta koji je dostupan samo početnicima? Koja su značenja pojmova isporuke, primici i dohodak?
Piše: Zorana Mavričić-Korošec, Makora knjigovodstvo

Ova rubrika postoji više godina pa smo se temama odmakli prema malo naprednijim fazama poduzetništva. Ipak, zbog novih čitatelja, vratit ćemo se baznim temama kako bismo pomogli onima koji sada razmišljaju o pokretanju svoga poslovanja.

Prije više od desetljeća, kad sam pisala prve tekstove, danas najrašireniji oblik za pokretanje poslovanja, a to je paušalni obrt, nije ni postojao.

Odmah moram samu sebe demantirati i naglasiti da ta širom prihvaćena sintagma nije uopće točna. Naime, svaki obrt je po svojoj pravnoj definiciji isti. Radi se o registriranju gospodarske djelatnosti fizičke osobe, obrtnika. Termin ‘paušalni’ odnosi se zapravo samo na način oporezivanja obrta. Po svemu ostalom, taj je obrt jednak svakom drugom obrtu i kad jednom prestane biti paušalno oporezovan, neće se mijenjati ni jedna stavka u obrtnom registru i taj obrt u ostalim segmentima neće imati ništa više ni manje prava ili obveza.

Što zapravo znači paušalno oporezivanje?
Rekla bih da je to jedna vrsta dogovora između poreznih vlasti i obrtnika koji je započeo poslovanje. U tom dogovoru svaka strana ostvaruje određene pogodnosti, ali postoje i ograničenja.

Za svaki razred definiran je iznos poreza koji se godišnje plaća. Onaj na donjoj granici razreda plaća jednaki iznos poreza kao i obrtnik na gornjoj granici tog razreda. Štoviše, obrtnik koji zatraži paušalno oporezivanje i ne ostvari ni euro primitaka, dužan je platiti porez.

Zauzvrat, paušalno oporezivani obrtnici nisu dužni voditi poslovne knjige i utvrđivati visinu izdataka i računati svoj dohodak, tj. zaradu.

Također, plaćaju manji iznos doprinosa od ostalih obrtnika pa im je ukupno porezno opterećenje u širem smislu (tj. kad uračunamo sve što su dužni uplaćivati u državni proračun) manje.

Ugrubo, sva davanja bit će otprilike 10-15% vrijednosti primitaka, što je više nego povoljno.

U ovakvom sustavu oporezivanja obrt može biti sve dok mu vrijednost isporuka ili primitaka ne dosegne 40.000 eura.

Dosad smo već upotrijebili tri termina, koje moramo razjasniti kako bi početnici u poduzetništvu razumjeli o čemu se radi, jer za pravilno planiranje poslovanja moraju biti dobro upoznati s njihovim značenjem.

• Isporuke su zbroj vrijednosti usluga, proizvoda ili robe koju je obrt isporučio u određenom poreznom razdoblju. Obvezni ste fakturirati sve ono što ste u određenom mjesecu isporučili i nije dopušteno dogovaranje oko datuma izdavanja računa. Kod isporuka usluga, račun se izdaje na dan izvršenja usluge, a kod isporuke dobara na dan kada je dobro prešlo u posjed kupca. Zato pojednostavnjeno možemo reći da su isporuke izdani računi. Kad isporuke u određenoj godini prijeđu iznos 40.000 eura, obrt mora u sustav PDV-a, a zbog toga gubi pravo na paušalno oporezivanje.

• Primici su naplaćene isporuke. Kada primici obrta dosegnu 40.000 eura, obrt mora početi voditi poslovne knjige i utvrđivati dohodak. Primici mogu sadržavati naplaćene isporuke iz prethodne godine pa je moguće da se ovaj prag dosegne prije negoli prag isporuka.

• Dohodak je razlika između primitaka i izdataka. On se utvrđuje u poslovnim knjigama, tj. u Knjizi primitaka i izdataka koju je obvezan voditi obrt koji je izgubio pravo na paušalno oporezivanje.

Iz sveg navedenog vidljivo je da tzv. paušalni obrt nije neka posebna vrsta obrta niti da je dostupan samo početnicima.


Komentari članka

Vezani članci

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Nagrade najboljim obrtnicima; U pet godina otvoreno oko 48.000 novih obrta

07.07.2026.

Hrvatsko obrtništvo, sa 142 tisuća obrta u kojima je zaposleno gotovo 256 tisuća ljudi, snažnije je i glasnije nego ikad, rečeno je u ponedjeljak na Danu Hrvatske obrtničke komore (HOK), obilježenog svečanom akademijom na kojoj su dodijeljena priznanja na

Rad od kuće sve popularniji u Europi, Hrvatska među konzervativnijima

02.07.2026.

Pogotovo kada ovako za vrući, mnogi sanjaju o radu od kuće. Kao prednosti navodi se da nema besmislenog spremanja na posao i vožnji, manje je praznog hoda, a i uživa se u udobnosti vlastitog doma. Nedostaci su pak ponekad usamljenost i to da tek rijetki i

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Tag cloud

  1. 2880 članka imaju tag turizam
  2. 1511 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2724 članka imaju tag hrvatska
  4. 1816 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1322 članka imaju tag trgovina
  11. 1355 članka imaju tag industrija
  12. 1260 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 794 članka imaju tag maloprodaja
  22. 559 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk