Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2024

Postrnom sjetvom do dvije žetve - ječam u listopadu, soja u lipnju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nikola Kučar  

Postrnom sjetvom do dvije žetve - ječam u listopadu, soja u lipnju

Glavni koncept je jednostavan, na istoj oranici imamo dvije žetve godišnje: jedan glavni usjev i jedan postrni. Kao najbolja varijanta pokazala se sjetva ječma u jesen, nakon koje slijedi postrna sjetva soje, pojašnjava Ante Rogić iz Axereala.

Procjenjuje se da je ove godine u Hrvatskoj posijano oko 15 tisuća hektara postrne sjetve, većinom soje, uz nešto suncokreta i kukuruza, kaže nam Ante Rogić, voditelj veleprodaje za sjeme i zaštitu u Axereal Croatia.

Postrna sjetva, podsjeća, novi je koncept koji je kod nas postao popularan prije nekoliko godina, a dolazi iz Njemačke i Francuske.

"Glavni koncept je jednostavan – na istoj oranici imamo dvije žetve godišnje: jedan glavni usjev i jedan postrni. Kao najbolja varijanta pokazala se sjetva ječma u jesen, nakon koje slijedi postrna sjetva soje", pojašnjava.

Produžena vegetacija i znatno veći prinosi
Sjetva ječma obavlja se u listopadu, a žetva u lipnju, nakon čega odmah slijedi sjetva postrne kulture, najčešće soje, koja se žanje krajem rujna ili početkom listopada.

"Time smo produžili vegetaciju i postigli znatno veće prinose u usporedbi sa sjetvom u ranim proljetnim rokovima, za koje je ječam inače predviđen", pojašnjava Mario Đukić, menadžer komercijalnog tima. Dodaje, druga važna inovacija je sjetva postrne soje, koja je proizašla iz njihovog programa sjetve ranih ozimih ječmova. Ova soja ima vrlo kratku vegetaciju, koja traje oko 90 do 95 dana.

Ono što čini ovu praksu posebnom je dodatna zarada uz minimalna ulaganja, napominje Rogić. Tlo je već obrađeno, a na oranici tijekom ljeta ne raste korov, što je bio problem u prošlosti. "Osim toga, pokrov na zemlji pomaže spriječiti eroziju i poboljšava vodno-zračni režim te mikrobiološki sastav tla“, dodaje.

Prednosti postrne sjetve uključuju poboljšanje kvalitete tla, sprječavanje erozije, održavanje tla pokrivenim cijele godine i povećanje prihoda za proizvođače.

Lideri u proizvodnji pivarskog ječma
Axereal je u Hrvatskoj prvenstveno prepoznat kao najveći organizator proizvodnje pivarskog ječma, s ugovorenom proizvodnjom na približno 15 tisuća hektara diljem zemlje.

"Osim toga, bavimo se proizvodnjom, doradom i prodajom sjemena soje i pšenice. Jedno smo od rijetkih doradnih postrojenja u Hrvatskoj koja koristi optički čistač, što nam omogućuje da ponudimo samo najkvalitetnije sjeme", objašnjava Đukić.

Prema službenim podacima, ova tvrtka danas drži 30 posto udjela i vodeća je kompanija u segmentu sjemena soje. Njihov daljnji fokus su sjemena pšenice, s obzirom na nadolazeću sjetvu, a isti pristup primjenjuju i na cijeli asortiman.

"Imamo vrhunsku genetiku, visokorodne sorte izuzetne kvalitete i iznimno kvalitetnu doradu. Naš laboratorijski tim pušta na tržište samo najkvalitetnije sorte soje, kukuruza, ječma i pšenice. Posebno smo usmjereni na vlastite površine, uključujući veliko ogledno polje u Novoj Gradiški, gdje sve prolaze rigorozna testiranja prema svojim karakteristikama", pojašnjava Đukić.

Kada je riječ o soji, fokusiraju se na grupe zriobe, broj mahuna i njihovu visinu. Slično postupaju i s pšenicom. Prvo je proizvode na vlastitim površinama, a zatim dorade i distribuiraju svojim partnerima.

Njihove najprodavanije sorte soje su ES Tribor i ES Pallador.

"Tribor, iz grupe zriobe 0, najrasprostranjeniji je u Hrvatskoj te se dokazao u uvjetima sjeverozapadne i istočne regije. Iz grupe zriobe I ističe se ES Conqueror, koja je postigla izvanredne rezultate", dodaje.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Sve domaće: Podravka više ne uvozi grašak, ciklu, rajčicu i papriku

16.06.2026.

Na Podravkinim poljima u Koprivnici i okolici traje intenzivna berba graška. Berba je počela još 1. lipnja i trebala bi završitit do kraja ovog tjedna ako vremenski uvjeti budu povoljni, a iz Podravke su priopćili kako se ubrani grašak odmah prerađuje u T

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk