Potrošnja pesticida je ispod prosjeka Unije zbog uštede

Hrvatska troši manje pesticida nego većina zemalja Europske unije (EU). No, to ne znači da troši malo, jer je potrošnja u EU-u zabrinjavajuća, čulo se to na nedavnoj online konferenciji "Pesticidi i antibiotici u proizvodnji hrane: opasnost za zdravlje i okoliš ili nužnost?".

Istaknuta je tada strategija smanjenja pesticida do 2030. za 50 %, a što će i za Hrvatsku biti veliki izazov, no da bi upravo brendiranje namirnica bez tih sredstava mogla biti prilika za jačanje konkurentnosti domaće poljoprivrede na tržištu EU-a. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje proda 3747 tona pesticida, sredstava za zaštitu bilja, a iako je 2019. zabilježen pad u odnosu na 2018. i 2017., u 2020. ponovno je došlo do rasta njihove prodaje. Iako su ti podaci zabrinjavajući, to je i dalje ispod europskog prosjeka.

Generici i originali

No, zadovoljstvo podatkom da trošimo pesticide ispod EU prosjeka je relativno, ako se zna, ocjenjuje potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, i sam ratar, da je razlog tome pomanjkanje novca, a ne ekološka osviještenost.

- No, govorimo li o velikim tvrtkama, one su po uporabi pesticida na razini EU-a. Za razliku od njih, mali proizvođači ne mogu si financijski priuštiti deset, nego dva do tri tretiranja. Netko pšenicu proizvede s deset, a netko s dva prskanja. K tome, cijene zaštitnim sredstvima kontinuirano idu gore, a u jednom proizvodnom ciklusu u strukturi troškova sudjeluju s oko 20 posto i imaju stalnu tendenciju rasta. Nove aktivne tvari izrazito su skupe, a stare aktivne tvari preuzele su neke druge kompanije i kod njih su cijene pale, no slabo su učinkovite, pa su im cijene samo prividno nešto manje. Generici su relativno jeftini i oni čine taj privid pada cijena, ali nisu učinkoviti kao originali koji drže cijenu. Aktivna tvar možda je ista, ali je pitanje nosača - kaže Brlošić. Procjenjuje da u uporabi pesticida u nas generici sudjeluju s više od 50 %. - Neki ih kupuju što zbog cijene, što zbog neupućenosti, što zbog ekonomske propagande o njima, neki jer slijepo vjeruju struci - dodaje Brlošić, i procjenjuje kako su generici cijenom od 30 do 40 % jeftiniji od originalnih pesticida.

Ratar Josip Petanjak također ocjenjuje da je potrošnja pesticida ispod prosjeka Unije pitanje novca, a ne osviještenosti. On i braća na zajedničkom gospodarstvu tretiraju 300 hektara, a godišnje za zaštitna sredstva izdvajaju više od 200.000 kuna. - Koristimo samo originale - kaže Petanjak.

- No, da se ne lažemo, generike imamo svuda, pa i generičke lijekove, no ovdje je u pitanju proizvodnja hrane - dodaje. Kakva je razlika na urodu tretiranom dva i onom tretiranom "deset puta"?

Motika prošlost

- Čak i ne mora biti velika razlika, s dva do tri prskanja tretiraju mali, na malim površinama gdje je mogu prirodni uzgoj, gdje vrijede prirodne zakonitosti, a što nije slučaj na velikim površinama, tu je mnogo veća izloženost bolestima, riziku. Za razliku od organskog uzgoja, kod intenzivnog je sve gušće, natrpano, bujnije. Intenzivan uzgoj nemoguć je bez adekvatne primjene zaštitnih sredstava. No, zato organski uzgoj iziskuje mnogo radne snage, a na velikim površinama rade zaštitna sredstva - naglašava potpredsjednik HPK-a i dodaje: "Ako mislimo prehraniti stanovništvo, kemija je nužna. To ekološkim, organskim uzgojem možemo odraditi samo ako nam se 30 % stanovništva bavi poljoprivredom. Kemija nije toliko loša koliko to neke organizacije žele prikazati". Podsjetimo, sada se poljoprivredom u nas bavi manje od 5 % stanovništva. Što u šali, što u zbilji, ratari kažu kako je prije jedino zaštitno sredstvo bila motika, kao u slučaju divljeg sirka.

- Danas se to, i sve slične i ostale neželjene pojave, rješavaju kemijskim putem. Svakih četiri do pet godina stižu nove generacije sredstava, industrija je napredovala, vremenom je smanjivala količinu aktivne tvari po površini, a to EU i traži. Proizvođači pesticida prisiljeni su da stalno traže nešto novo, što prihvatljivije za okoliš. Danas im je otrovnost višestruko manja, a učinkovitiji su. Dobro je što politika propisuje sve veće kontrole i tjera stručnjake da pronađu što bolja rješenja - zaključuje Brlošić te podsjeća da su enormno rasle i cijene opreme za tretiranja.