Preko terminala u Bakru 100.000 vozila godišnje

Na prostoru bivše koksare u Bakru, riječ je o skoro 60.000 četvornih metara dekontaminiranog terena, uređuje se lučki terminal za prihvat automobila. To bi trebala biti nova iznimno unosna djelatnost riječke luke, preko koje su do 1992. u izvoz išli automobili »škoda«, teška vozila »tatra«, te autobusi »ikarus«, uglavnom u arapske zemlje. Zbog ratnih zbivanja u Hrvatskoj »škodu« je preuzeo Koper, koja je kasnije postala članom grupacije »volkswagen«, te se ta vozila više nisu vratila u Rijeku.

Kako je Vjesniku rekao predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa, u planu je da godišnje preko budućeg terminala u Bakru prođe i do 100.000 vozila, kako u uvozu s Dalekog istoka u Europu, tako i u izvozu europskih automobila u svijet. Primjerice, iz Japana i Južne Koreje u Bakar će brodovima, među ostalim, biti dopremana vozila »mazda« i »hyndai«, a za istočno europska tržišta kroz »bakarska vrata« najvjerojatnije će ulaziti »seati« iz Španjolske i »renaulti« proizvedeni u turskom pogonu te tvornice. Lučka Uprava Rijeka sada radi na pribavljanju potrebnih dozvola da se spomenutom prostoru u Bakru dodijeli status slobodnog carinskog područja, a taj terminal odjednom će moći primiti 5000 automobila. Bakar će tako napokon dobiti ekološki teret, za razliku od sadašnjeg terminala za rasuti teret na sjevernoj strani zaljeva, a da ne govorimo o Ininom terminalu za ukrcaj goriva na južnoj strani zaljeva.

Dekontaminiranje terena bivše koksare trajalo je nekoliko godina, a pritom je odstranjena golema masa zauljenog tla. Gospodarska kriza u svijetu jenjava, pa će sigurno rasti i promet automobilima, te je pravo vrijeme da se novi bakarski terminal za vozila pozicionira na svjetskom tržištu brodskog tereta. Bakarski zaljev ima dubinu dovoljnu za prihvat i trenutačno najvećih brodova na svijetu, uključujući i brodove za prijevoz automobila. U Bakru planiraju i prihvat ro-ro brodova koji bi prevozili tegljače s robom preko Jadrana, primjerice, između Bakra i talijanske luke Ravena. Tegljači bi na taj način izbjegli vožnju kroz sjeverni dio Italije, te kroz Sloveniju, a Bakar je cestovno dobro povezan sa zaleđem, u blizini su lučka skladišta i industrijska zona na Kukuljanovu, te priključak na autocestu Rijeka-Zagreb.

Vukorepa napominje da planiraju preko Bakra i izvoz tvrdog drva iz Hrvatske za sjevernu Afriku, s obzirom na to da se taj posao sve više razvija. Inače, na sjevernom Jadranu Koper je glavna uvozno-izvozna automobilska luka, koja je ostvarivala promet od 550.000 vozila godišnje prije ove svjetske gospodarske krize, dok je lani taj promet smanjen na 315.000 vozila. Međutim, već ove godine Koper bi mogao ponovo dostići promet od pola milijuna vozila godišnje, budući da je u prvih šest mjeseci 2010. kroz tu luku prošlo više od 250.000 automobila. Riječka luka je u prvom polugodištu ove godine pretovarila 128.000 tona drva, što je za 9000 tona više nego u istom razdoblju 2009. Vukorepa očekuje da će riječka luka ove godine ostvariti pretovar od 140.000 TEU-a, što bi bilo za 10.000 TEU-a više nego lani, dok bi pretovar suhog tereta trebao dostići na kraju godine lanjskih 5,2 milijuna tona.

Interes za Brajdicu iskazali najveći operateri
Što se tiče privatizacije kontejnerskog terminala na Brajdici, koji bi do 2016. trebao ostvarivati promet od 700.000 TEU-a godišnje, Vukorepa naglašava da je od prvobitnih deset potencijalnih strateških partnera u igri ostalo pet velikih svjetskih kontejnerskih operatera od luke Hamburg do operatera u Barceloni, Dubaiju, Kopenhagenu i Manili.