Prema šok scenariju HNB-a svaki četvrti kredit nenaplativ

Hrvatska narodna banka nije zabrinuta zbog pada dobiti banaka za 2013. jer pad nije rezultat smanjenja operativnih rezultata.

Banke su lani ostvarile sedam milijardi kuna neto prihoda iz poslovanja, slično kao i pretkrizne 2007. ili 2008. , ali dobit im je pala 70 posto jer su imali povećane troškove rezerviranja za loše plasmane. "Rizici se moraju pokriti, da su banke prijašnjih godina išle sa konzervativnijim procjenama rizika sad bi i rezultat bio povoljniji", kazao je Damir Odak, viceguverner HNB-a, na predstavljanju najnovijeg stres testa otpornosti banaka na šokove, na kojemu po crnom scenariju ne bi prošlo deset od 30 banaka, koje raspolažu sa oko devet posto imovine sektora. "Robusnost bankarskog sustava i mogućnost da se nosi s krizom je visoka", tvrdi Odak i odbija kritike da je pad dobiti u 2013. godini povezan s regulativnom središnje banke.

Dobit se lani spustila na jednu milijardu kuna s 3,4 milijarde kuna u 2012., a s gubicima je poslovala svaka druga banka."Vlasnici banaka i njihovi revizori traže da se imovina konzervativnije procjenjuje. Konačni bi rezultati mogli biti niži i od iskazanih", ističe Odak. Šok scenarij HNB rađen uz pretpostavku pada BDP-a od 1,2 posto i slabljenja kune oko 10 posto, doveo bi do toga da bi svaki četvrti kredit postao nenaplativ. Sad je udio loših kredita 15,6 posto, a u temeljnom scenariju koji pretpostavlja rast BDP-a oko 0,7 posto i stabilan tečaj do kraja 2014. loši će krediti porasti na 19 posto. Žarko Miljenović, jedan od autora Financijske stabilnosti, pojašnjava da najveći šokovi za financijsku stabilnost ne dolaze iznutra, pa ni od od mogućeg pada BDP-a ili problema sa usklađivanjem proračuna prema preporukama Europske komisije nego izvana."Kad bi došlo do neke kataklizme i zastoja priljeva kapitala naše rezerve su tolike da možemo sami financirati dugove najmanje godinu dana. U tom bi slučaju promjena tečaja bila najveći rizik za zemlju, ali zato imamo velike devizne rezerve da spriječimo takav scenarij", kazao je Miljenović.

Središnja banka uvjerena je da realizacije šok scenarija neće biti, no nemaju podataka ni o otpisu dugova banaka, bilo građanima bilo tvrtkama, nakon što će ih država porezno stimulirati da to čine."Cjelovite otpise dugova ne očekujem, ali sigurno je da će se taj instrument pojaviti kao dio rješenje problema u nekim situacijama", kazao je Odak. Podaci HNB-a pokazuju da su se cijene nekretnina spustile na razinu na kojoj su bile 2004. godine, ali još ne očekuju oživljavanje stambenog tržišta jer se građani u strahu od gubitka radnog mjesta i rizika promjene tečaja i kamatnih stopa ne odlučuju na zaduženja.