Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ruj 2012

Preporod Jadrankamena i Dalmacijavina

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Damir Petranović  

Preporod Jadrankamena i Dalmacijavina

Ljetna šok terapija za dvije gotovo propale dalmatinske tvrtke završena je: nakon beskrajnih štrajkova, prosvjeda te konačnog otvaranja stečaja, u Jadrankamenu i Dalmacijavinu danas se - proizvodi. I brački kamenari i splitski vinari, istina, tek se zahuktavaju, no radnicima koji su zadržali radna mjesta situacija je gotovo pa idilična. Radi se, plaće se uredno isplaćuju, a ni perspektiva nije loša.

Splitsko Dalmacijavino, nekadašnji gigant koji je dugogodišnjim nemarom države kao većinskog vlasnika uspio prikupiti čak milijardu kuna dugovanja prema toj istoj državi, od otvaranja stečaja i ponovnog pokretanja proizvodnje prodalo je preko milijun i pol boca svog najpoznatijeg branda 'Pipija'. Legendarni sokić već se vratio u sve kafiće u Splitu i okolici, preko dvije distributerske tvrtke ponovno ulazi i u trgovine, a do kraja godine planira se plasirati barem još milijun i pol boca. Krenula je proizvodnja vina, kao i žestokih alkoholnih pića, a gotovo sve što se proizvede, odmah se i proda.

Za stečajnog upravitelja Dalmacijavina postavljen je Osječanin Perica Mitrović, koji je na posao odmah vratio 230 od nekadašnjih 430 radnika koji - za razliku od ranije - uspijevaju zaraditi svoje plaće. 'Troškovi plaća su nam gotovo isti kao i prije stečaja, no razlika je u tome što sada uredno uplaćujemo sve poreze i doprinose državi', kazao nam je Mitrović. Priznaje da mu proteklih mjeseci nije bilo nimalo lako: trebalo je pokrenuti proizvodnju koja je više od godine dana bila u zastoju, ali i vratiti se na tržište usred turističke sezone.

'Uspjelo nam je, iako su troškovi stečaja golemi, jer vinogradi su živi organizam koji treba njegovati bez obzira na ostale probleme. Došli smo do pozitivne nule i sada nam je cilj konstantno povećavati proizvodnju i sklapati nove, dugoročne ugovore o distribuciji', kaže Mitrović. Napominje da šest vlastitih trgovina iz maloprodajne mreže Dalmacijavina već radi punom parom, te da će se do kraja godine otvoriti još pet. 'Najveća vrijednost obavljenog posla jest ponovno pokretanje proizvodnje i zadržavanje dijela tržišta jer se tako održava vrijednost tvrtke i stvaraju preduvjeti za njenu privatizaciju. Novi vlasnik potreban je za ulaganja u nove strojeve i još agresivnije osvajanje tržišta, no mi ćemo nastaviti ovako raditi sve dok ne nađemo kupca', objašnjava Mitrović. Inače, prvi oglas za prodaju dionica Dalmacijavina očekuje se koncem listopada ili početkom studenoga, i to s početnom cijenom od 230 milijuna kuna. Ako se ne pojavi zainteresirani ulagač, natječaj se ponavlja 45 dana kasnije s nešto nižom cijenom.

Preko puta Bračkog kanala, u tvrki koja je mjesecima zauzimala naslovnice u medijima zbog radikalnih radničkih prosvjeda, danas također vlada idila. Od nekadašnjih 280 radnika Jadrankamena zaposleno je njih 110, a očekuje se da će se u roku od šest mjeseci broj popeti na 150. Plaće također stižu uredno, a ugovori o radu obnavljaju se svaka tri mjeseca. Poslovna 2012. godina konačno će biti zaključena s pozitivnim rezultatima. Tvrtka je likvidna, a plaćaju se svi doprinosi, kao i naknada za koncesiju.
'Zasad nemamo velikih projekata, no kupaca imamo - javljamo se na sve natječaje i na nekima od njih smo pobijedili. Dio proizvodnje već odlazi i izvoz, najviše u Italiju, a pregovara se i o nekim poslovima u Crgnoj Gori', kazala nam je stečajna upraviteljica Anči Bašić. Iako su je ovog ljeta u Pučišćima dočekivali su prosvjedima, blokadama i bušenjem guma na automobilu, pa ju je jednom prilikom iz bijesne gomile izvukla policija, Bašić posljednjih tjedana uredno dolazi na Brač i odrađuje svoj dio posla. I atmosfera u samom mjestu se potpuno smirila, tenzija više nema, a mještani danas potpuno izbjegavaju medije i novinare. Proizvodnja je narasla na tisuću kubika kamena, a cilj je doseći deset tisuća godišnje.

'Po ovakvoj situaciji tvrtka definitivno može opstati i razvijati se, sada je bitno dovršiti stečajni plan i preustroj. Vjerojatno će biti problema imovinsko-pravne prirode, no to neće utjecati na proizvodnju', kaže Bašić. Od buduće dobiti tvrtke najprije će se isplaćivati zaostala potraživanja radnika.

Za razliku od Jadrankamena, dvije preostale tvrtke iz nekadašnjeg carstva Brune Orešara još uvijek čekaju reanimaciju putem stečaja: o 'Uzoru' gotovo nema nikakvih informacija, dok je za nekad slavnu građevinsku tvrtku 'Monter' održano tek jedno stečajno ročište. O sudskom procesuiranju bivšeg gazde, kojega radnici optužuju za isisavanje novca i upropaštavanje ovih poduzeća, također nema nikakvih najava...


Komentari članka

Vezani članci

Drava International: Da u njoj samo recikliraju, davno bi zatvorili

02.11.2026.

Suvlasnik Drave International Zvonko Bede otkriva zašto sama reciklaža nije isplativa, koliko stoji proizvodnja i što tvrtka planira dalje

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Končar D&ST povećao dobit na 130 milijuna eura, ugovoreni poslovi premašili milijardu

29.10.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) ostvarili su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobit nakon oporezivanja od gotovo 130 milijuna eura, što je za 25,6 posto više nego godinu ranije, objavila je ta kompanija u utorak.

Hrvatska industrija dobiva milijune za ublažavanje udara visokih cijena struje

27.10.2026.

Europska komisija odobrila je Vladi RH program potpora vrijedan 60 milijuna eura za djelomičnu kompenzaciju energetski intenzivnih tvrtki radi više cijene električne energije, povezanog s utjecajem cijene ugljika u okviru Sustava EU za trgovanje emisijama

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk