Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lip 2021

Preporuke EK - Hoće li se gubitašima iz 2020. i 2021. vratiti porez na dobit iz 2019. i 2018.?

Izvor: www.lider.media · Autor: Marija Zuber  

Preporuke EK - Hoće li se gubitašima iz 2020. i 2021. vratiti porez na dobit iz 2019. i 2018.?

Uza sve potpore koje država daje za održavanje gospodarstva tijekom gotovo godinu i pol teško je očekivati da će u državnom proračunu naći novca za novi oblik državne pomoći poduzetnicima u obliku retroaktivnog umanjenja porezne osnovice iz prijašnjih fiskalnih godina i povrat prije plaćenoga poreza na dobit. No bit će izvrsno ako se to dogodi

Polovinom svibnja 2021. Europska komisija objavila je preporuke državama članicama o poreznom tretmanu gubitaka u poslovanju koje poduzetnici zabilježe 2020. i 2021. zbog posljedica krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Preporučuje im uvođenje poreznih mehanizama kojima bi se poduzetnicima koji zbog tih mjera ostvaruju gubitke olakšali problemi s likvidnošću i popravio novčani tok. Preporuka se odnosi na poduzetnike kojima je u jednom razdoblju onemogućen rad ili sužen opseg poslovanja, što je rezultiralo poslovnim gubicima 2020., a možda i 2021.

Prema preporuci, poduzetnicima koji su 2020. i 2021. ostvarili gubitke, a u prethodnim godinama pozitivno su poslovali i ostvarivali dobit, država bi mogla omogućiti da taj porezni gubitak umanje za dobit ostvarenu prije pandemije. Slikovito rečeno, preporučuje se da se za porezne gubitke nastale 2020. i 2021. naknadno umanji porezna osnovica dobiti ostvarene u prijašnjim godinama, što bi naknadno smanjilo poreznu obvezu za prethodne godine.

O čemu je točno riječ
Ako se to provede, država bi poduzetnicima vratila porez na dobit koji su platili za 2019. ili možda čak i za prijašnje dvije godine, odnosno dio toga poreza, već ovisno o odnosu prije ostvarene dobiti i sada zabilježenoga poreznog gubitka. Komisija preporučuje da se prijenos gubitka na razdoblje unatrag omogući za dobit ostvarenu 2019., a možda i za onu ostvarenu u 2018. i 2017., ali ne za prijašnje godine, te da se ograniči iznos do kojega se omogućuje naknadno umanjenje porezne osnovice.

Ako prihvati preporuku, država bi poreznim obveznicima koji su prijašnjih godina plaćali porez na dobit, a 2020. i 2021. zbog utjecaja pandemije ostvaruju porezne gubitke, vratila prije plaćeni porez, što bi poboljšalo njihovu likvidnost. U preporuci Europske komisije naglašava se da je taj model fiskalne pomoći posebno važan mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima, a takvih je najviše u strukturi hrvatskoga gospodarstva.

Što je već u zakonu
Većina država Europske unije, uključujući i Hrvatsku, ima poreznu regulativu koja omogućuje prijenos poreznoga gubitka u iduća porezna razdoblja, neke države bez vremenskog ograničenja, a neke uz vremensko ograničenje prava na prijenos gubitka. U Hrvatskoj se porezni gubitak može prenositi pet godina i u tom razdoblju upotrebljavati za umanjenje osnovice poreza na dobit. Preporuka Europske komisije ide u obrnutom smjeru kako bi se umjesto poreznih povlastica u budućnosti porezna pogodnost ostvarila sada, ne na temelju buduće dobiti, nego na temelju dobiti ostvarene u prethodnoj ili u više prethodnih godina.

Je li objektivno izgledno da Hrvatska prihvati preporuku EU i obveznicima poreza na dobit omogući prebijanje poreznih gubitaka ostvarenih 2020. i 2021. s osnovicom poreza na dobiti prethodnih fiskalnih godina? Provođenje preporuke EU podrazumijeva da država poduzetnicima koji su u pandemiji ostvarili porezne gubitke sada vrati porez na dobit koji su platili za 2019. ili čak za 2018. i 2017., za što bi sada trebalo osigurati novac u državnom proračunu.

Porez već jest manji
Valja podsjetiti na to da se hrvatski poduzetnici koji su pogođeni javnozdravstvenim mjerama 2020. i 2021. koriste s više oblika državne pomoći: novčanim potporama za očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena, oslobađanjem od doprinosa na sufinancirane neto plaće, oslobađanjem od ukupnih ili dijela izravnih poreza i doprinosa za socijalna osiguranja dospjelih od travnja do lipnja 2020. i, kao posljednjom mjerom uvedenom na prijelazu između 2020. i 2021. – nadoknadom fiksnih troškova trgovačkim društvima i obrtnicima kojima je odlukom Stožera civilne zaštite zabranjen rad. Različite oblike novčanih pomoći dodjeljivala su i druga ministarstava i lokalne jedinice (za sport, umjetnost i kulturu, poljoprivredu).

U trgovačkim društvima svi su oblici tih državnih potpora, bilo izravnih novčanih potpora bilo troškova za koje je poduzetnik bio oslobođen obveze njihova plaćanja i troškova koje mu je nadoknadila država iako ih nije snosio on, umanjili osnovicu poreza na dobit. Pri tome prema vrijedećim propisima poduzetnici i na toj osnovi mogu iskazati porezni gubitak i iskoristiti ga za umanjenje osnovice poreza na dobit u sljedećih pet godina. Stoga je objektivno teško očekivati da će se uza sve navedeno u hrvatskome državnom proračunu naći novac za novi oblik državne pomoći poduzetnicima u obliku retroaktivnog umanjenja porezne osnovice iz prijašnjih fiskalnih godina i povrat prije plaćenoga poreza na dobit. No ako bi se za to pronašla sredstva, bila bi to itekako dobrodošla financijska injekcija poduzetnicima kojima je pandemija prouzročila gubitke.


Komentari članka

Vezani članci

Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere

27.07.2021.

Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne m

Potpore za srpanj za sve radnike ako ih 70 i više posto ima covid-potvrde

25.07.2021.

Kriterij za dodjelu potpore je i dokaz o padu prihoda/primitaka u propisanim usporednim razdobljima, pri čemu su već spomenuti izuzetak poslodavci s područja pogođenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, koji ne mora

Što se događa s milijarderskim prihodima od prodaje cjepiva

21.07.2021.

Budući da su farmaceutske tvrtke koje proizvode cjepivo od njegove prodaje ostvarile profit koji se broju u milijardama, potpuno je opravdano zapitati se kako one upravljaju tim prihodom od cjepiva, pogotovo ako se uzme u obzir da u njega nisu samostalno

U Istri su baš ljuti što su dospjeli u narančasto: 'Uzalud nam dobre brojke kad ovisimo o drugima'

19.07.2021.

U Istarskoj županiji ni danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom nakon što je ispitano 215 briseva, izvijestio je u petak Stožer civilne zaštite koji negoduje jer je Istra, neovisno o povoljnoj epidemiološkoj situaciji, od jučer zajedno s ostatkom

Hrvatska obala više nije zelena na najvažnijoj europskoj korona-karti

16.07.2021.

Narančastu boju tako imaju Primorsko-goranska županija, Istra, ali i sve dalmatinske županije

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici