Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2021

Priča o Arboni: Kako je mala tvrtka iz loparske garaže dospjela u sam svjetski vrh digitalnog marketinga

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hrvoje Hodak  

Priča o Arboni: Kako je mala tvrtka iz loparske garaže dospjela u sam svjetski vrh digitalnog marketinga

Agenciju su 2010. osnovali Lazarić i Dario Ivče, obojica Loparani, s idejom da sinergijom tehnologije i marketinga pomažu tvrtkama u razvoju poslovanja. Da im je to itekako uspjelo, dokazuje strelovit rast prihoda te ulazak u društvo 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki EMEA regije

U godini poslovnih strepnji i neizvjesnosti koja je kontinuirano mračila obzore pandemijom i potresima, ući u društvo 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki s Deloitteove rang-ljestvice EMEA regije koja obuhvaća Europu, Srednji Istok i Afriku, rezultat je vrijedan svakog respekta, a upravo je to uspjelo Arboni, danas moćnoj digitalnoj agenciji koja se bavi strateškim planiranjem, operativnim provođenjem, mjerenjem uspješnosti i razvojem aplikacija za digitalni marketing.

Ovu su agenciju 2010. godine u Loparu na otoku Rabu osnovali naš sugovornik Sandro Lazarić i Dario Ivče, obojica Loparani, s idejom da sinergijom tehnologije i marketinga pomažu tvrtkama u razvoju poslovanja.

Godine 2014. njihova Arbona prema mjerilima Googlea postaje jedan od lidera ne samo na hrvatskom tržištu, već i u regiji, i tada za nagradu Sandro i Dario odlaze u Mountain View u Kaliforniju, u središte Googlea, gdje borave u društvu 120 globalnih Googleovih partnera, srodnih tvrtki, prisustvujući edukacijama i koristeći vrijeme za networking.

Krenuli od nule

Arbona se u društvu 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki danas našla zahvaljujući rastu prihoda od 297 posto u razdoblju od 2015. do 2018. godine, a 2019. premašuju 17 milijuna kuna prihoda, upravljajući višestruko većim budžetima od prihoda. Tvrtka je odavno nadišla lokalne okvire nastavljajući svoj streloviti rast, a njezini se uredi danas nalaze u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci i Beogradu. Nešto više o poslovnoj putanji koja je krenula iz malenog Lopara na otoku Rabu nastojali smo doznati od direktora Sandra Lazarića.

Gotovo da ste krenuli iz loparske ‘’garaže’’. Koliko je teško krenuti iz nule, od inicijalnog web dizajna za otočane pa do konkurentnosti na svjetskom tržištu?

– Nije gotovo da smo krenuli, nego smo doslovno krenuli iz loparske garaže. Naravno da je teži put krenuti od nule, ali na tom putu stekli smo brojna znanja i iskustva koja su nam jako korisna za upravljanje tvrtkom i prilagodbu na nove izazove. U 10 godina koliko je prošlo od osnivanja, uloženo je puno truda i energije, ali je to bilo jedno lijepo iskustvo kako se kontinuirano vidi rast i napredak u svim segmentima poslovanja.

Kako zapravo funkcionira Arbona i što obuhvaća digitalni marketing?

– Arbona je digitalna agencija koja se bavi strateškim planiranjem, operativnim provođenjem, mjerenjem uspješnosti i razvojem aplikacija za digitalni marketing. Fokusirani smo na spoj tehnologije i marketinga koji će dati najveći povrat na uloženo. Uz planiranje i mjerenje uspješnosti, radimo na provođenju optimizacije za tražilice, Google Ads kampanjama, kampanjama za društvene mreže, e-mail marketingu i svemu onome što će tvrtkama za koje radimo dovesti do većeg broja upita, prodaja putem webshopa i povećanja prepoznatljivosti brenda. Arbona trenutno ima urede u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci i Beogradu, odakle radimo za brojne nacionalne i internacionalne klijente.

Izvoz znanja

Odgovornost je velika jer postoje platforme za online prodaju koje stalno traže novitete. Kako ići ukorak s konkurencijom?

– Jedini put je kontinuirana edukacija i poticanje inovacija. Radimo u području koje se brzo mijenja i napreduje pa je praćenje trendova nužno.

Čini se, prema uspjesima naših IT tvrtki, ali i interesima digitalnih nomada, da Hrvatska može igrati značajniju ulogu u digitalnom svijetu?

– Uspjesi naših IT tvrtki su fantastični te vjerujem da nas u skoroj budućnosti očekuju još brojne uspješne priče iz Hrvatske. Postoji određeni potencijal u digitalnim nomadima, ali puno je veći potencijal da Hrvatska igra značajniju ulogu u digitalnom svijetu kroz hrvatske tvrtke koje će svoje znanje izvoziti na inozemna tržišta.

Puno ulažete i u razvoj mladih. Po kojem principu birate svoje nove suradnike? Danas ima i puno mladih koji nemaju formalno obrazovanje, no ‘’rasturaju’’ u web dizajnu i svemu vezanom uz rad u digitalnom sektoru.

– Tako je, puno radimo s mladima da im pomognemo u njihovom profesionalnom razvoju pa imamo suradnje s fakultetima, dane otvorenih vrata, radionice, webinare, digitalnu akademiju itd. Od prošle godine dajemo i stipendiju od 24.000 kuna godišnje po studentu, uz mogućnost plaćenog rada za vrijeme studija. Postoje određene kompetencije koje se uspiju samostalno razviti, ali za rad na kompleksnijim projektima ne treba umanjivati važnost formalnog obrazovanja. Kod odabira novih suradnika bitno nam je da se dobro uklope u organizacijsku kulturu te da imaju želju za kontinuiranom edukacijom.

Kvaliteta nema konkurenciju

Svojevremeno je europski sektor trpio manjak poslova zbog damping cijena programera i web dizajnera iz Azije?

– Razlika u kvaliteti između EU tvrtki i većine iz navedenih zemalja je jako velika, tako da se nije dogodio manjak poslova za sve one koji rade kvalitetno. Posebno su naše tvrtke puno konkurentnije u kompleksnijim rješenjima, gdje je potrebna viša razina know howa.

U vrijeme kad mladi odlaze iz Hrvatske, vi im nudite bolje poslovne solucije s ostankom u domovini?

– U Arboni vjerujemo da treba zadržati naše mlade i izvoziti znanje. Vidimo da postoji želja za ostankom kod onih koji imaju pristojna primanja mogu si omogućiti kvalitetan život u Hrvatskoj. U Arboni uz minimalna primanja od 7.000 kuna netto, puno radimo na omogućavanju kvalitetnog profesionalnog razvoja mladih.

Može li Rab postati ‘’silicijskim otokom’’ gdje bi se razvijalo digitalno poslovanje uz posebne povlastice, kako lokalne, tako i s državne razine?

– Nisam upoznat postoji li strategija razvoja u tom smjeru, ali naravno da bi bilo lijepo da se tako nešto dogodi. Potrebno je zadovoljiti brojne preduvjete kojih za sada nema, uz dobre uvjete poslovanja bitan faktor je poticanje educiranja i stvaranje određenje količine specifičnih znanja iz digitalnog poslovanja.

Edukacija vezana uz IT sektor otvara mnogima mogućnost zapošljavanja i egzistencijalne sigurnosti. Kao Rabljani, razmišljate li o tome da svoj dio energije usmjerite prema selekciji i digitalnom ‘’opismenjavanju’’ mladih s otoka, otvarajući im mogućnost da ostanu na otoku radeći od kuće?

– Naravno da postoji želja i da bi bilo lijepo pridonijeti razvoju mladih na otoku, prenijeti im iskustva i dati im dodatnu priliku da ostanu. Kako postoji sve više mogućnosti rada na daljinu, potencijal je sigurno sve veći. Osim rada na daljinu, postoji potencijal razvoja lokalnih tvrtki koje će raditi u ovom sektoru.

Prevare u online shopingu

Svjedoci smo i prevara u online shopingu, i to s poznatih online platformi za prodaju. Kako prepoznati i izbjeći takvu ‘’kupnju’’ u kojoj naručeni artikl nikako ne stižu?

– Najbolje je kupovati od provjerenih prodavača, pogledati recenzije ostalih kupaca i onda se tek odlučiti za kupovinu. Ako je neki proizvod višestruko jeftiniji nego kod drugih, to je definitivno alarm da dodatno provjerimo radi li se o sigurnom mjestu za kupovinu.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvoje Pilić (Degordian): Treba nam još ljudi da bismo pokrili trenutne planove

03.05.2021.

Performance marketing gledamo kao središte za cijelo poduzeće klijenta. Nije stvar samo u tome koliko su oglasi uspješni ili koliko su dobre poruke, nego u tome kako cijelo poduzeće ostvaruje rezultate i koji je utjecaj na poslovne ciljeve

Vanjsko oglašavanje - Najbolje OOH kampanje pokazuju da za to tržište ima nade

29.03.2021.

Za OOH (engl. out-of-home) oglašavanje cijena koju će platiti zbog ‘lockdowna‘ veća je od one s kojom se moraju nositi neki drugi mediji, poput digitalnih ili TV-a. Jer, za koga će se lijepiti plakati i ‘billboardi‘ ako na ulicama ‘nema psa‘? No postoje i

Mlada poduzetnica Andrea Tintor: Ako se distanciramo od osoba ili tvrtki iz svoje industrije, izgubili smo u startu

11.02.2021.

Krajem 2019. mlada Istrijanka Andrea Tintor učinila je veliki iskorak i pokrenula vlastiti biznis. Nakon studija novinarstva, rada u medijskoj kući i marketinškoj agenciji, odlučila je tik pred osvit globalne koronakrize osnovati vlastitu savjetničku tvrt

Digitalni nomad Tomaž Hribernik: Hrvatska pruža dobru vrijednost za novac, ali uvijek je frustrirajuće tražiti smještaj

28.08.2020.

Serijski poduzetnik specijaliziran za brendiranje i digitalni marketing Tomaž Hribernik iz Slovenije za Hrvatsku kaže da mu je nomadska baza gdje je u posljednje tri godine proveo najviše vremena. I sada je ovdje jer ljeta, kao i lokalno stanovništvo, naj

9 tvrtki iz Hrvatske na Deloitteovoj ljestvici 500 najbrže rastućih tvrtki

31.07.2020.

Bazzar.hr je sa svojim 39. mjestom i rastom od 2.821 posto ostvario najbolji plasman, a zanimljivost je kako je Infinum od 2013. do sada na listu EMEA 500 ostvario plasman čak šest puta.

Tag cloud

  1. 2115 članka imaju tag hrvatska
  2. 2210 članka imaju tag turizam
  3. 1395 članka imaju tag izvoz
  4. 1628 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1133 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 939 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 431 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 516 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 397 članka imaju tag eu fondovi
  25. 313 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici