Primorac u ulozi Robina Hooda: Uspješne se u Hrvatskoj nagrađuje otimanjem profita

Samo oko 15 posto kompanija u Hrvatskoj izvozi, međutim, one zapošljavaju 51 posto zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 62 posto, ostvaruju oko 66 posto od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 73 posto sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Također ostvaruju dobit od 76 posto - izjavio je predsjednik udruge Hrvatskih izvoznika, Davor Baković na poslovnom skupu ‘Ekonomske politike RH i očekivanja za 2023.g.:izvoz i industrija‘ i ukazao na važnost udruge koja je osnovana kako bi zastupala interese hrvatskih izvoznika.

Ovaj proračun je različit i strukturiran da odgovori na brojne izazove, od slabljenja gospodarskog rasta do brojnih pritisaka s kojima se suočavamo već neko vrijeme, rekao je na uvodnom govoru ministar financija Marko Primorac.

- Prethodni proračuni donošeni su u godinama gospodarskog rasta, ali i tada smo se suočavali s određenim poteškoćama poput Covid-19 krize ili potresa koji je imao razne posljedice... Bilježili smo značajne stope rasta, ove godine su projekcije 5,7 posto na godišnjoj razini. U sljedećoj godini zbog svih trendova poput rata u Ukrajini i usporavanja velikih gospodarstava koje negativno utječu na gospodarski rast u RH očekujemo nekakvih 0,7 posto rasta - dodao je Primorac.

Objašnjavajući kako se to naša Vlada uspješno nosila sa svim mogućim gospodarskim nedaćama, ministar financija je poručio da je proračun, s obzirom na okolnosti, morao izgledati nešto drugačije. Nekada je bilo dovoljno povećati fiskalnu ekspanziju (odnosno deficit), ali ove su godine, kaže, morali voditi razboritu fiskalnu politiku na način da povećanjem državnih rashoda dodatno ne pojačaju inflaciju.

- Oči nositelja medija konstantno su uperene u nositelje fiskalne politike, međutim monetarne politike u tom kontekstu praktički nema, smatra ministar financija. Vama je svima poznato da je u borbi protiv inflatornih pritisaka najvažnija monetarna politika. Inflacija je troškovnog karaktera, ali ako tržište prihvati cijene koje su nametnute onda stvarno dolazi do inflacije - komentirao je Primorac na uvodnom govoru, indirektno poručivši medijima i zainteresiranoj javnosti da je HNB trebao voditi aktivniju politku.

- Ne volim kritizirati nikoga, ali mi je simptomatično to da postoji institucija čiji je osnovni cilj očuvanje stabilnosti cijena, a nisam primijetio da postoji prevelik interes medija za dijalog s predstavnicima te institucije pa je ovo i jedan usputni savjet medijima da se dominantnije po pitanjima ublažavanja inflatornih pritisaka konzultiraju sa predstavnicima te institucije. Fiskalna politika ovdje nema instrumente kojima bi izravno utjecala na smanjenje inflatornih pritisaka - dodao je Primorac.

Poduzetnici protiv poreza na ekstraprofit
Podsjećamo, ministar financija je nedavno predstavio nacrt prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit koji se upućuje u javno savjetovanje. Premijer Andrej Plenković je tada naglasio da je riječ o krizi koja zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje i dodao da se nikako ne radi o kažnjavanju uspješnih.

Kako je to ranije objasnio ministar Primorac, ovaj porez je prije svega namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika koji će u 2022. godini ostvariti razine profita odnosno dobiti koji su značajni jer ‘cilj nije kažnjavati bilo koga‘.

- Razumijem da su izvoznici zabrinuti i da su kao i brojni poduzetnici protiv uvođenja bilo kakvog novog poreza. Međutim, smatram da je u ovim okolnostima, u krizi bez presedana izazvanom ruskom agresijom na Ukrajinu koja je prouzročila niz poteškoća u funkcioniranju gospodarstva, odgovorno i moralno da dio tereta ove krize dominantnije podnesu gospodarski subjekti koje su unatoč krizi ostvarivali znatno iznadprosječne razine dobiti - kazao je Primorac dodavši da je Vlada snažno pomagala hrvatskim gospodarstvenicima u kriznim trenutcima.

Ranije smo pisali o tome da su reakcije poduzetnika na dodatni porez na ekstraprofit već danima negativne, a nakon današnjeg poslovnog skupa situaciju je komentirao Ivo Usmiani, predsjednik Upravnog odbora JGL-a i pojedinačno najveći dioničar.

- JGL je u zadnje dvije godine uložio oko 500 milijuna kuna u tehnološku tranziciju, rast kapaciteta, razvoj novih proizvoda, razvoj strateških kompetencija i zaposlili smo 200 novih zaposlenika, razvili nova tržišta i u tom smislu nismo baš očekivali ovaj dodatni porez i mislim da bi bilo mudrije da se ta dobit reinvestira u nekakve zdrave poslovne vizije, stabilno poslovanje i izvozno orijentirane kompanije. Mislim da su one najveći driveri rasta i BPD-a - zaključio je Usmiani.