Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Srp 2022

Prognoze ekonomista banaka: U ovoj godini rast 3,7, a dogodine 3,2 posto

Izvor: privredni.hr · Autor: P.hr/I.B.  

Prognoze ekonomista banaka: U ovoj godini rast 3,7, a dogodine 3,2 posto

Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi, u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose prognozu prosječne očekivane stope rasta BDP-a u Hrvatskoj za 2023. godinu od 3,2 posto, a za ovu godinu očekuju rast po stopi od oko 3,7 posto.

U posljednjim Izgledima prošle godine ekonomisti hrvatskih banaka ispravno su detektirali V-oporavak i najavili da će gospodarska aktivnost već do kraja 2021. premašiti pretpandemijsku razinu. U ovim očekivanjima prevladava sličan sentiment, premda veća inflacija od očekivane i rat u Ukrajini uzimaju danak u vidu smanjenih stopa očekivanog rasta za ovu i iduću godinu.

Dok su u prosincu 2021. ekonomisti u prosjeku očekivali rast od 4,6 posto ove godine, uz vrlo malu disperziju između "pesimističnih" 4,4 posto i optimističnih 4,8 posto, sada se očekuje rast po stopi od 3,7 posto, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3 posto, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1 posto koliko predviđa najveći optimist.

Očekivanja pak za 2023. skromnija su i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2 posto, uz uzak raspon očekivanja između 3,0 i 3,7 posto. S obzirom na to da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, u HUB-u kažu da ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost.

Dugotrajna inflacija najveći izazov
Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3 posto u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2 posto 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od sedam posto ove i 6,2 posto iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, ekonomisti očekuju nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7 posto ove i 6,2 posto sljedeće godine.

Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi od 8,4 posto ove i 9,3 posto iduće godine) i izvoza (9,4 posto ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8 posto iduće godine).

Gospodarstvo EU-a hoda po rubu
Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5 posto BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72 posto, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja – vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4 i 72,6 posto).

Glavni ekonomisti banaka prognoziraju prinos na 10-godišnje državne obveznice neznatno iznad tri posto potkraj ove i malo ispod tri posto na kraju sljedeće godine, pri čemu je raspon prognoza veoma velik: najveći optimist očekuje 10-godišnji prinos od 2,4 posto krajem 2023., a najveći pesimist 3,8 posto, što odgovara trenutnom prinosu na 10-godišnju euroobveznicu.

Suglasni su da gospodarstvo EU-a hoda po rubu i da su rizici jako povećani, premda recesija još uvijek nije glavni prognostički scenarij. Ako se ona ipak dogodi u EU, suglasni su da hrvatsko gospodarstvo ima visok stupanj otpornosti jer korištenje EU-ovim fondovima i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika otvara mogućnost za to da Hrvatska izbjegne recesiju.


Komentari članka

Vezani članci

Stručnjak za nekretnine: 'Ovo su znakovi koji najavljuju pad cijena, u državama EU-a tržište se gotovo prepolovilo'

24.01.2023.

Uvijek je bio trend rasta cijena nekretnina kada su kamate padale, a kada su rasle, onda je bio silazni trend, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, govoreći o iskustvu s tržištem nekre

Amerikanci su lani u Hrvatsku uložili više nego u prethodnih 28 godina ukupno

23.01.2023.

Prema HNB-ovim preliminarnim podacima, u prva tri prošlogodišnja kvartala u Hrvatsku je stiglo 2,85 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Ako su inozemna ulaganja jednakim tempom stizala i u posljednjem lanjskom kvartalu, može se pretpostaviti da će k

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade

20.01.2023.

Od Nove godine freelanceri, iznajmljivači i svi zaposleni koji koji uz plaću zarađuju i honorare ne moraju više imati žiro-račun za zaprimanje uplata - dovoljan je tekući. Točnije, mogu birati na koji će im račun sjesti uplata.

Hrvatska u 2023. ušla s 1,6 milijuna zaposlenih

13.01.2023.

Hrvatska je u novu godinu ušla s 1,6 milijuna zaposlenih, što je oko 36 tisuća radnika više nego što ih je bilo u istom razdoblju prošle godine, ali i oko 9 tisuća zaposlenih manje u odnosu na prethodni mjesec, piše u petak Večernji list

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor