Promet hrvatske industrije pao 23 posto

Taj je pad uslijedio nakon što je u siječnju na godišnjoj razini zabilježen rast prometa za 5,7 posto, a narudžbi za 8,2 posto. Statistički podaci za prva dva mjeseca ove godine pokazuju da je ukupni promet industrije smanjen za 10,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a ukupno primljene nove narudžbe manje su za 9,8 posto.

Državni je zavod s početkom ove godine promijenio koncept objave ta dva važna kratkoročna poslovna pokazatelja industrije i prezentaciju i interpretaciju prvih rezultata indeksa primljenih novih narudžbi i prometa industrije uskladio s Uredbom Vijeća (EC) o kratkoročnim statistikama Europske unije i preporukama Eurostata. Podaci na mjesečnoj razini pokazuju da je ukupni desezonirani promet industrije u veljači ove godine u odnosu na siječanj pao za 12,3 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad prometa za 1,2 posto, a na stranom tržištu pad za 39,1 posto. Na godišnjoj razini, ukupni je promet, kalendarski prilagođen, zabilježio pad za 23,2 posto. Pritom je promet na domaćem tržištu bio manji za 15,7 posto, a na stranom tržištu za 20,8 posto. Godišnja usporedba na razini glavnih industrijskih grupacija pokazuje da je promet industrije u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine povećan samo kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9 posto. Istodobno je promet kapitalnih proizvoda smanjen za 48,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 27,8 posto, energije za 1,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,8 posto.

Kod novih narudžbi statistika na mjesečnoj razini (desezonirani indeksi) pokazuje pad u veljači u usporedbi s prethodnim mjesecom za 5,1 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen rast za 2,4 posto, dok je kod naručitelja sa stranog tržišta zabilježen pad narudžbi za 40,1 posto. Statistički podaci na godišnjoj razini pokazuju da su nove narudžbe u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine zabilježile pad za 23,4 posto. Pritom prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi bilježi pad narudžbi s domaćeg tržišta za 62,5 posto, dok je sa stranih tržišta zabilježen rast narudžbi za 100,3 posto. U veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine nove narudžbe kapitalnih proizvoda manje su za 58,1 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 35 posto, intermedijarnih proizvoda za 14,2 posto, dok su kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju narudžbe veće za 198,7 posto.