Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2015

Prometno na nebu iznad Hrvatske ali i u morskim lukama

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Prometno na nebu iznad Hrvatske ali i u morskim lukama

U hrvatskim zračnim lukama u rujnu je nastavljen rast broja slijetanja i polijetanja zrakoplova za 6 posto i broja putnika za 9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su porasti u morskim lukama i veći te je uplovljavanja brodova bilo 17,3, a putnika 13 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Za poraste u zračnim lukama u rujnu zaslužno je 11,5 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova te 963 tisuće putnika, a i promet tereta od 743 tone u tim je lukama u odnosu na lanjski rujan porastao za 15,4 posto.

Među osam zračnih luka u Hrvatskoj, tek su dvije, zadarska i pulska, u rujnu imale manje putnika nego lani, za 9,3 odnosno 10,2 posto dok je najviše putnika, 285,4 tisuće imala zračna luka Split zabilježivši rast od 18,4 posto u odnosu na lanjski rujan. S 270,2 tisuće putnika slijedi zračna luka Zagreb koja time upisuje plus od 8,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a isti porast ima i dubrovačka zračna luka s 252,2 tisuće putnika.

Najveći postotni rast u rujnu, od čak 50 posto, zabilježila je zračna luka Rijeka, s 26 tisuća putnika, a tek nešto manji rast od 43,1 posto imala je zračna luka Brač ali s tek nešto više od dvije tisuće putnika dok je zračna luka Osijek u blagom porastu od 1,1 posto s oko 3,6 tisuće putnika.

Najviše putnika zrakoplovima u Hrvatsku je u rujnu stiglo iz Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, odakle se bilježe i porasti broja putnika od 10 odnosno 14,5 posto u odnosu na lanjski rujan, a na trećem mjestu je Francuska s gotovo tri puta manje putnika nego iz ove dvije prve zemlje. Slijedi Švedska, Austrija, Španjolska, Nizozemska, Švicarska i Italija iz kojih je također doletjelo više putnika nego u lanjskom rujnu, pri čemu su najveći porasti od 56,7 posto odnosno od 42 posto iz Nizozemske i Švicarske. Rujanski porasti u zračnim lukama odrazili su se i na promet u tim lukama za devet mjeseci ove godine, koji je u broju operacija zrakoplova i putnika za po 7 posto bolji nego lanjski, a u prometu tereta za 0,1 posto bolji.

Veliki porasti u morskim lukama

U morske luke u rujnu je prispjelo 35,2 tisuće brodova ili 17,3 posto više nego u lanjskom rujnu, došlo je i 13 posto više putnika ili njih 3,2 milijuna, dok su s ukupno 1,7 milijuna tona robe te luke u plusu za čak 47 posto. Pritom je najveći promet robe, od 711,3 tisuće tona bio u luci Omišalj, koja radi za potrebe Janafa.

Od ukupno 24 morske luke na Jadranu, putnika je u rujnu najviše bilo u splitskoj i dubrovačkoj luci, 509,4 tisuće odnosno 319,3 tisuće, što je za te luke povećanje od 13,2 i 0,4 posto u odnosu na lanjski rujan, a poraste su zabilježile i sve ostale, osim one u Starom Gradu. I u devet mjeseci morske luke se ukupno mogu pohvaliti s porastima, od 24,2 posto s ukupno 256,1 tisuća brodova, od 16,7 posto s ukupno 25 milijuna putnika i od 3 posto s 14,6 milijuna tona robe.


Komentari članka

Vezani članci

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Prosječna neto plaća za travanj u Hrvatskoj 1552 eura

02.07.2026.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za travanj ove godine iznosila je 1552 eura, što je nominalno više za 7,9 posto u odnosu na godinu prije, a realno, odnosno kad se uzme u obzir inflacija, za dva posto, objavio je

Broj zaposlenih u industriji pao 5,7 posto na godišnjoj razini

02.07.2026.

Broj zaposlenih u industriji u svibnju ove godine bio je za 0,6 posto manji nego u travnju, a u odnosu na isti mjesec prošle godine pao je za 5,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Tag cloud

  1. 2880 članka imaju tag turizam
  2. 1511 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2724 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1322 članka imaju tag trgovina
  11. 1355 članka imaju tag industrija
  12. 1260 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 794 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk