Prosječni student troši 3100 kuna na mjesec

Prosječan student mjesečno u Hrvatskoj potroši 3151 kunu, što uključuje troškove života i samog studija. Skala potrošnje među studentima je, međutim, poprilično široka: dok 24 posto studenata ima troškove između 1600 do 2400 mjesečno, tri petine njih (gotovo 60 posto) troši između 800 i 3200 kuna. Tek pet posto studenata troši manje od 800 kuna mjesečno, dok s druge strane četvrtina studenata mjesečno troši više od 4000 kuna. Iznenađujuće je što desetina (devet posto) studenata navodi da im mjesečni troškovi prelaze 7200 kuna, što, upozoravaju stručnjaci koji su izradili izvješće, možda najviše prikazuje raznolikost ekonomske i socijalne slike studentskoga života u Hrvatskoj.

Prvo hrvatsko nacionalno izvješće o socijalnoj i ekonomskoj slici studentskoga života EUROSTUDENT, čije je rezultate u ponedjeljak objavio Institut za razvoj obrazovanja, dalo je dosad najdetaljniju sliku troškova studiranja, ali i statusa obitelji iz koje studenti dolaze. Zamoljeni da procijene društveni položaj svoje obitelji, od 4664 ispitana studenta čak 40 posto njih procjenjuje da im je status visok, 41 posto srednji, a 19 posto nizak, što potvrđuje pretpostavke da studenti u hrvatskom visokoškolskom sustavu dolaze iz obitelji razmjerno povoljnog socioekonomskog statusa. U prosjeku, dakle, većina studenata u Hrvatskoj tijekom semestra troši 15.755 kuna (mjesečno 3151 kunu), pri čemu troškovi vezani uza studije iznose oko 560 kuna mjesečno, a troškovi života gotovo pet puta više - oko 2600 kuna. Još detaljnije, gotovo polovica ukupnih studentskih izdataka usmjerena je na smještaj i životne troškove. Oko 40 posto studenata navodi da im taj novac nije dostatan za pokrivanje mjesečnih troškova, a 36 posto ih izražava zadovoljstvo. Prosječna ocjena zadovoljstva financijskom situacijom je 3,1.

U prosjeku svaki hrvatski student mjesečno ima 1937 kuna prihoda, od čega 227 kuna kroz stipendije, a 1599 iz privatnih izvora. Od obitelji u prosjeku dobiva 885 kuna, dok im od rada dolazi u ruke 556 kuna. Naime, glavni izvor financiranja studenata je obitelj - čak 82 posto studenata oslanja se na taj izvor. Hrvatska time pripada grupi zemalja poput Portugala, Irske i Turske gdje je obitelj osnovni izvor prihoda studenata, dok se značajno razlikuje od zemlja poput Švedske, Finske i Nizozemske gdje roditelji financiraju samo 13 do 19 posto studenata. Roditelji koji su svoju djecu potpomagali u hrvatskom uzorku studenata to su činili s, u prosjeku, 1082 kune mjesečno. Struktura prihoda povezana je s razinom obrazovanja roditelja studenata. Studenti čiji roditelji imaju tek osnovno obrazovanje rjeđe mogu računati na njihovu financijsku potporu i ušteđevinu, a češće moraju raditi, čime u prosjeku i stječu polovicu svojih prihoda.

Podaci iz nacionalnog izvješća za Hrvatsku pokazuju da su nešto manje od trećine studenata podstanari. U vlastitom stanu živi 12 posto studenata (većina ih je starija od 30 godina te oni koji imaju djecu), a tek 11 posto je onih u studentskim domovima. Za usporedbu, u Estoniji, Bugarskoj, Češkoj i Nizozemskoj petina studenata je u studentskim domovima. Za razliku od zemalja poput Finske, Norveške ili Švedske gdje manje od 10 posto studenata živi s roditeljima, u Hrvatskoj gotovo svaki drugi student stanuje u roditeljskom domu. U većini europskih zemalja studenti žive u vlastitom domu, no Hrvatska je bliže onima čiji se studenti drže roditelja - u Francuskoj, Irskoj i Sloveniji između 40 i 50 posto studenata živi s mamom i tatom. Pritom smo još uvijek daleko od Italije gdje s roditeljima živi čak 73 posto studenata. Iako bi netko pomislio da polovica hrvatskih studenata nije presretna što živi s roditeljima, pokazuju da su studenti u velikoj većini zadovoljni svojim smještajem. Više od polovice jako ih je zadovoljno, a samo četiri posto studenata navodi izuzetno nezadovoljstvo. Najviše troškove smještaja imaju podstanari i oni u prosjeku iznose 6817 kuna semestralno (pet mjeseci), a najmanje troškove imaju studenti u domovima - prosječno 1700 kuna semestralno.

Stipendije je kao izvor prihoda navelo 28 posto studenata, i to u prosječnom iznosu od 807 kuna mjesečno. Više od polovice studenata ne radi tijekom studija, a 45 posto njih obavlja neki plaćeni stalan (18 posto) ili povremeni posao (27 posto). Na sreću, najvećem broju studenata roditelji imaju stalan posao.