Prvo ozbiljno ulaganje nakon Austro-Ugarske: Milijunski projekt promijenit će lice Dalmacije

Radi se o potpuno javnoj investiciji u kojoj će biti uređeno ili prošireno ukupno četiri kilometra obale na šesnaest različitih lokacija, s tri nova katamaranska i trajektna pristaništa te novih 900 komunalnih i 700 nautičkih vezova. Investitor je sama Lučka uprava s kreditom od 70 milijuna kuna i vlastitim sredstvima, nekoliko milijuna kuna godišnje prilaže Splitsko-dalmatinska županija, a uskače i država: uz ovogodišnjih 12, tu je prošlogodišnjih 18 milijuna kuna.

Program je predstavljen prije nešto više od dvije godine i do danas je njegov veći dio realiziran ili pred završetkom: nove sadržaje dobili su Makarska, Trogir, Stari Grad na Hvaru, Supetar, Jelsa, Rogač na Šolti i Vis. Radovi trenutačno traju u Hvaru i Pučišćima na Braču, ove godine kreću u Omišu, Drveniku, Sućurju na Hvaru i Kaštel Starome, a manja se kašnjenja bilježe tek na investicijama u Krilu Jesenice i Bolu na Braču.

Redom se radi o javnoj i komunalnoj infrastrukturi, odnosno pristaništima za javni promet i vezovima za lokalno stanovništvo, no sedamstotinjak komercijalnih vezova poslužit će za ublažavanje njihovog manjka na Jadranu - ali i održivost cijelog projekta.

Osim izgradnje ACI-jevih marina koncem prošlog stoljeća, najveći dio pomorske infrastrukture na ovom dijelu Jadrana datira još iz doba Austro-Ugarske i vijek trajanja opasno joj se približio kraju. Ravnatelj Lučke uprave splitsko-dalmatinske Domagoj Maroević za tportal posebno ističe investicije na otocima koje će omogućiti njihovu bolju povezanost s kopnom, kvalitetniji život stanovništva i priliku za turistički rast.

Prioritet su nam komunalna infrastruktura i vezovi za ljude koji žive na obali i otocima', objašnjava Maroević otkrivši da je čak deset projekata kandidirano i za novac iz europskih fondova, što bi omogućilo njihov brži dovršetak i novi ciklus investicija.

Otkako je prije nekoliko godina preuzeo Lučku upravu, Maroević se može pohvaliti dosta dojmljivim poslovnim rezultatima: njezini prihodi više su nego udvostručeni, a od godišnjeg manjka od oko milijun kuna došla je do viška od 22 milijuna kuna, što se ponovno koristi isključivo za ulaganja. Specifičnost goleme investicije jest i u tomu što ima potpuno javni karakter: u svakom od gradova ili općina kao partneri u gradnji i upravljanju novim sadržajima izabrana su lokalna komunalna poduzeća, kojima se prepušta do 50 posto prihoda.

Kako je potvrđeno za tportal, odmah nakon dovršetka investicije u vrijednosti od 180 milijuna kuna - što se očekuje negdje koncem iduće godine - u razdoblju od 2020. do 2024. godine planira se krenuti u novi ciklus ulaganja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na red će doći Kut na Visu, Križna luka i Vira na Hvaru, trajektna pristaništa u Starom Gradu i Sumartinu, nova dva lukobrana u Jelsi, druge faze u Bolu i Trogiru, Nečujam na Šolti, zatim Sutivan, Postira i Milna na Braču, te Pisak i Živogošće na obali.

Ono što će posebno obradovati lokalno stanovništvo jest brojka o još nekoliko stotina vezova za njihove brodice, zatim uređenje ribarske infrastrukture, ali i 180 metara dug vez kojim će Stari Grad na Hvaru ubuduće moći ugostiti najveće brodove na kružnim putovanjima.