Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ou 2016

Putin Debeljaku: Možete li mi izgraditi nosač aviona?

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: zsagolj  

Putin Debeljaku: Možete li mi izgraditi nosač aviona?

Ako se u stranu maknu televizijska i ina propaganda pune snimki noviteta iz ruskog vojnog arsenala, te analizira stvarno stanje ruske ratne mornarice, odmah se vidi da je usprkos pričama o "globalnoj sveprisutnosti” njenih brodova, mornarica Vladimira Putina jedna zastarjela eskadra. Usprkos velikoj vatrenoj moći, ona nije sposobna osigurati podršku vanjskoj politici Kremlja u prekomorskim zemljama. To mogu samo nosači zrakoplova, ali ih ruska brodogradilišta danas ne mogu izgraditi.

"Brodosplit“ je u nekoliko posljednjih poslovnih godina imao cijelu hrpu upita iz inozemstva oko kapaciteta u sektoru vojne brodogradnje. Škverske navoze obilazili su predstavnici francuske mornarice koji se zanimaju za izgradnju velikih ro-pax brodova za opskrbu svojih prekomorskih baza. Indonežani se raspituju za patrolne brodove, ali i za podmornice. Nisu ni Egipćani zaboravili vojni program splitskog škvera. Možda se neki umirovljeni indonezijski i egipatski admiral još sjeća da je kao mlad mornar plesao na terasi splitskog hotela ”Park” ili Doma JNA na Matejušci…

Nekoliko mediteranskih zemalja interesira se za ophodne brodove kakvi se grade za HRM. Jedna od zemalja je i Crna Gora. U "Brodosplitu“ su na te brodove odlučili staviti najsuvremenije tursko naoružanje megakompanije "Aselsan“ znajući da s prvobitno planiram izraelskim ne mogu otvoriti vrata golemog tržišta Bliskog i Dalekog istoka. Tamo su mahom muslimanske zemlje koje upravo obnavljaju svoje armade.

Spor Pariz-Moskva

Ipak, ni jedan upit nije bio tako spektakularan ni geopolitički važan, doznajemo iz više izvora, koji je došao iz Rusije.

Pismo koje je stiglo iz Moskve sadržavalo je, u najkraćim crtama, pitanje – možete li za rusku mornaricu izgraditi nosač zrakoplova?

S tim dopisom, neobično kratkim s obzirom na predmet na koji se odnosi, a što ga je primio Odjel prodaje "Brodosplita“, bili su upoznati i neki ključni ministri sada već bivše Vlade Zorana Milanovića. Ti ministri bili su voljni za takav hrvatsko-ruski aranžman ponuditi i Vladina financijska jamstva. Bilo je zamišljeno, može se čuti, da se projekt predstavi osobno ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu.

I Josip Jurišić, glasnogovornik Uprave "Brodosplita“, potvrdio nam je postojanje zanimljivog upita. No, kako se priča dalje od upita ipak nije razvila, u škveru nisu htjeli dodatno komentirati.

Osnovni nacrt nastao bi na stolu ”Nevskog projektno-konstruktorskog biroa“ koji sada razrađuje tri vrste novih nosača. Nije isključeno da je još neko europsko brodogradilište dobilo upit o mogućnostima izgradnje ruskog nosača aviona, kakav je stigao u Split. Francuzi su izgradili dva nosača helikoptera "Vladivostok“ i "Sevastopolj“, ali ih nisu isporučili zbog ruske agresije na Ukrajinu. Kako je biznis ipak samo biznis, Pariz je Moskvi platio goleme ugovorne penale (preko milijardu eura) zbog neisporuke brodova.

Projekt stoljeća

U ovoj priči ne može se izbjeći ni pitanje o mogućnostima “Brodosplita” da se upusti u takav projekt stoljeća. Ako pretpostavimo da bi to bio nosač kapaciteta 55 borbenih lovaca, težine 65 tisuća tona, do 300 metara dužine, gaza devet metara, uz klasični pogon plinskim turbinama, procjene kazuju da bi za njegovu izradu trebalo angažirati najmanje šest tisuća kvalificiranih radnika i na stotine projektanata koje ”Brodosplit” nema. Uz to, za izgradnju takvog kapitalnog objekta nužan je suhi dok kakav na cijelom Jadranu i istočnom Mediteranu ne postoji.

Polazeći od tih koordinata, u splitskom škveru radile su se neformalne, više fakultativne procjene o angažmanu radne snage za gradnju broda koji strateški mijenja odnos snaga na svjetskim bojištima.

Suradnja sa 'Sudoexportom'

Nije ni vlasnik "Brodosplita“ bez poznanstava i kontakata u Rusiji. Prvi brod koji je ugovorio za škver luksuzni je riječni kruzer za rusku riječnu kompaniju "„Volga Dream“. Štoviše, bio je to i prvi riječni putnički brod naručen u inozemstvu nakon raspada Sovjetskog Saveza! Tim potezom otvorena je potpuno nova niša za domaću brodogradnju, potencijalna "zlatna žila“ s obzirom na to da je prosječna starost ruskih riječnih kruzera 45 godina. "Brodosplit“ je jedno od rijetkih europskih brodogradilišta koje ima sporazum o suradnji s "Sudoexportom“, najvećom ruskom državnom kompanijom za trgovinu brodovima.
Kako je došlo do toga da Moskva nakratko nacilja Split kao moguće mjesto za izgradnju nosača zrakoplova nije poznato, ali je poznato da ruska službena politika, osim naftnog i turističkog biznisa u Jadranu, uvijek isticala i hrvatsku brodogradnju kao točku s najviše potencijala u bilateralnoj suradnji. Rezervirali su Rusi ravno sedam milijarda dolara za obnovu svoje trgovačke, ribarske i putničke flote. A mi "mudri“, kao što to već znamo biti, gospodarstvu zatvorismo predstavništvo hrvatske brodogradnje u Moskvi…

NEMOGUĆA MISIJA

Procjene kazuju da bi za izradu nosača aviona trebalo angažirati najmanje šest tisuća kvalificiranih radnika i na stotine projektanata koje ”Brodosplit” nema. Uz to, za izgradnju takvog kapitalnog objekta nužan je suhi dok kakav na cijelom Jadranu i istočnom Mediteranu ne postoji

Nemoćni ruski škverovi

Bez rekonstrukcije bazena brodogradilišta "Sevmaš“ (Sjeverno poduzeće za strojogradnju) u Severodvinsku kod Arhangelska, ruski admiralitet ne može računati na nosače zrakoplova s domaćih navoza. Nakon pripojenja Krima ukazala se mogućnost da se obnovi kerčensko remontno brodogradilište "Zaliv“, ali pokazalo se da je škver kadrovski devastiran, dok su strojevi i dizalice antikna postrojenja iz prethistorijskog doba Brežnjeva i Nixona.

Prastari 'Admiral Kuznjecov'

Rusija u svojoj floti ima samo jedan nosač, zapovjedni brod Sjeverne flote ”Admiral Kuznjecov“ koji je na flotnu listu dospio još u Gorbačovljevo doba. Prvo se zvao ”Riga”, pa je preimenovan u ”Tbilisi”, pa je prekršten u ”Kuznjecov”. ”Kuznjecov” (44.000 tona) gradio se u crnomorskom brodogradilištu Nikolajevsk. Tu su porinuti i svi raniji tipovi nosača helikoptera klase ”Moskva” (17.500 tona) i ”Kijev” (42.000 tona). Neki "Admirala Kuznjecova“ ni ne tretiraju kao autentični, suvremeni nosač zrakoplova. Prvo, ima kotlovsko-turbinski pogon koji, za razliku od nuklearnog, bitno smanjuje obujam i razmjere upotrebe broda. Drugo, umjesto parnog katapulta, koji se koristi za polijetanje lovačkih aviona s palube, "Kuznjecov“ ima poletnu rampu na pramcu. Prema podacima iz testiranja, samo katapult jamči sigurno polijetanje aviona u svim uvjetima i smanjuje ovisnost od poletne mase stroja.

Poslovi sa 'Sudimportom'

"Brodosplit“ je domaće brodogradilište koje je izgradilo najviše brodova za ruske naručitelje. Od 1965. godine kada je počela suradnja s tadašnjim Sovjetskim Savezom, pa do 1988., kada je isporučen zadnji veliki brod za Ruse, splitski je škver isporučio ukupno 40 brodova, uglavnom tankera. Naručitelj je bila poznata brodarska tvrtka "Sudoimport“ iz Moskve.

FRANCUSKA I INDONEZIJA

Navoze 'Brodosplita' u nekoliko zadnjih godina obilazili su predstavnici francuske mornarice koji se zanimaju za izgradnju velikih ro-pax brodova za opskrbu njihovih prekomorskih baza. Indonežani se raspituju za patrolne brodove, ali i za podmornice...


Komentari članka

Vezani članci

Brodogradnja lani povećala prihode: Tko najbolje posluje u Hrvatskoj?

18.08.2026.

Hrvatska je s više od tisuću kilometara obale i dugom brodograđevnom tradicijom prirodno vezana uz more, pomorstvo i proizvodnju plovila. Brodogradnja pritom nije samo dio pomorske industrije, već složen proizvodni sustav koji povezuje projektiranje, stro

Davor Paić: Hrvatska brodogradnja ima budućnost

22.07.2026.

O biznisu luksuznih jedrilica i superjahti vrijednih stotine milijuna eura razgovaramo s vlasnikom K.S.P. Solutionsa i A-More Yachtsa. Hrvatska brodogradnja godinama se povezuje sa stečajevima, subvencijama i propuštenim prilikama. Ipak, postoje poduzetni

Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta

22.07.2026.

Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i

Kolak: Končar može povući hrvatske tvrtke na svjetska tržišta

12.07.2026.

Predsjednik Uprave Končara pozvao je male i srednje tvrtke na suradnju jer samostalno teško mogu konkurirati globalnim divovima

JGL pokreće najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti

09.07.2026.

Predsjednica Uprave Eva Usmiani Capobianco kaže da će ulaganje od 139 milijuna eura povećati proizvodne kapacitete i ubrzati međunarodnu ekspanziju

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk