Rast izvoza i pad uvoza u prvoj polovici godine

Rast izvoza uz pad uvoza i smanjenje deficita obilježja su hrvatske robne razmjene s inozemstvom u prvih šest mjeseci ove godine. Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 30,57 milijardi kuna, što je povećanje za 10,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je uvoz, ostvaren u ukupnom iznosu od 52,2 milijarde kuna, bio za 7,7 posto manji nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 21,6 milijardi kuna i bio je za 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseca ove godine bila je 58,6 posto.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 4,2 milijardi eura, što u usporedbi s istim razdobljem 2009. predstavlja rast za 12 posto, dok je uvoz u iznosu 7,18 milijardi eura manji za 6,2 posto. Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 2,98 milijarde eura što je 23,6 posto manje nego u prvih šest mjeseci lani. Izvoz je u prvih šest mjeseci ove godine bio za 451,3 milijuna eura veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz smanjen za 472,5 milijuna eura. Na rast izvoza ponajviše je utjecao porast isporuka u inozemstvo pojednih djelatnosti iz prerađivačke industrije, koja je u cjelini ostvarila porast izvoza, izraženog u eurima, za 14,4 posto, na 3,8 milijarde eura. U okviru prerađivačke industrije najveći rast izvoza bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojim statistika vodi i brodogradnju. Izvoz je u toj djelatnosti u prvih šest mjeseci iznosio 760,04 milijuna eura, što je porast za 80,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Statistički podaci pokazuju i da proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda u prvih šest mjeseci bilježi rast izvoza za 9,5 posto (na 318,6 milijuna eura), kemikalija i kemijskih proizvoda za 25,1 posto (na 270,2 milijuna eura), proizvodnja farmaceutskih proizvoda za 16,6 posto (na 147 milijuna eura), proizvodnja namještaja za 17,5 posto (na 113,4 milijuna eura), kože i srodnih proizvoda za 17,3 posto na (117,1 milijuna eura) i dr. Pad izvoza zabilježen je primjerice u proizvodnji prehrambenih proizvoda, za 3,9 posto na 265,3 milijuna eura, proizvodnji strojeva i uređaja za 7,9 posto na 229,2 milijuna eura, električne opreme za 7,2 posto na 312,2 milijuna eura i dr. Na strani uvoza izrazitiji se pad primjerice bilježi kod uvoza strojeva i uređaja, za 23,8 posto na 622,2 milijuna eura, a rast kod uvoza naftnih proizvoda za 45,7 posto na 306,4 milijuna eura, na što je pak utjecale cijene sirove nafte.

Gotovo 64 posto hrvatskog robnog izvoza u prvoj polovici ove godine ostvareno je na tržištima Europske unije, pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 16,6 posto na 2,69 milijardi eura, dok je uvoz iz EU smanjen za 9,7 posto na 4,35 milijardi eura. Najveći je izvoz realiziran u Italiju, u vrijednosti od 928,4 milijuna eura, što je porast za čak 29,6 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište. Izvoz u Njemačku porastao je za 6,1 posto na 464,4 milijuna eura, a u Sloveniju na 17,8 posto na 325,2 milijuna eura. Među zemljama Europske unije u koje se bilježi veći pad izvoza su Francuska, za 18,2 posto na 60 milijuna eura, Velika Britanija, za 31,7 posto na 66,3 milijuna eura. U zemlje CEFTA-e izvoz je smanjen za 3,8 posto nas 724,6 milijuna eura. Pritom se bilježi smanjenje hrvatskog robnog izvoza u BiH za 5,6 posto na 447,9 milijuna eura, a u Srbiju za 13,3 psoto na 155,4 milijuna eura.