Rast javnog duga

Ministarstvo financija na aukciji je prodalo oko dvije i pol milijarde kuna trezorskih zapisa, znatno više od planiranog, po kamatnoj stopi od samo 0,06 posto. Država će se i na domaćem i na stranom tržištu zaduživati zbog povećanih potreba borbe protiv epidemije i financiranja Vladinih mjera pomoći. Stoga će javni dug s malo više od 70 posto BDP-a, koliko iznosi sada, narasti na 80, a možda čak i 90 posto BDP-a.

Za sve Vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu, za zdravstvo, plaće, mirovine, socijalnu skrb te otplatu redovitih dugova u tri mjeseca državi je potrebno oko 65 milijardi kuna. Uz drastično smanjene proračunske prihode, jedino je rješenje novo zaduživanje i veći javni dug. No u ovom trenutku rast javnog duga, kaže Zvonimir Savić, nije najvažnije pitanje.
- Bitno je da možemo stabilizirati gospodarstvo, naći izvore financiranja koji su povoljni i stabilni, tako da u tom kontekstu udio javnog duga u BDP-u u ovom trenutku nije primarno koliko je velik, postoje države koje imaju puno veći udio, i to im u ovom trenutku krize ne smeta, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK i savjetnik premijera za ekonomska pitanja.

U HNB-u kažu, domaće banke imaju više od 30 milijardi kuna viška likvidnosti za kreditiranje i države i gospodarstva.

- Vidimo i vani da su europske središnje banke pokrenule velike programe, i na inozemnim tržištima je iznimno velika likvidnost i premda su se za Hrvatsku nešto malo pogoršali uvjeti financiranja, ja bih rekao da oni i dalje nisu skupi, tako da i inozemna tržišta su u ovom trenutku otvorena za zaduživanje, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

No kada jednog dana kriza prođe, Hrvatska će morati vraćati još veće dugove nego dosad. Stoga je iznimno važno da se novo zaduživanje, pa bilo ono i veće od minimuma potrebnog u ovoj situaciji, koristi za očuvanje gospodarstva i pametno ulaganje, kaže Ljubo Jurčić.

- Ako Hrvatska tako napravi, javni dug porast će od 10 do 15 posto, od 60 do 80 mlrd kuna, na 90 posto BDP-a, ali ćemo sačuvati gospodarstvo koje će taj javni dug u sljedećih 5-6 godina vraćati bez problema, objašnjava Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Ne sačuvamo li gospodarstvo, kaže, teže ćemo vraćati javni dug, stoga je iznimno važno koje će gospodarske mjere Vlada donijeti za vrijeme pandemije, ali i nakon nje.