Rast prihoda od PDV-a smanjuje deficit proračuna

Državni proračun u veljači se punio sporije nego u istome mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva financija. Naime, na temelju poreza, doprinosa i ostalih proračunskih prihoda u veljači je prikupljeno malo više od osam milijardi kuna, što je gotovo 350 milijuna kuna manje nego u veljači 2010. Nakon dobrog siječnja, koji je donio rast prihoda, državna blagajna u dva je mjeseca prikupila oko 1 posto manje novca nego lani, ukupno 15,91 milijardu kuna. Ako bi se trend nastavio država bi ukupno prikupila oko 106 milijardi kuna, odnosno milijardu manje no lani.

Ipak, uz pad prihoda bilježi se još brže rezanje rashoda. Tako je država u veljači potrošila 9,35 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna manje nego lani, što je pridonijelo štednji od pola milijarde kuna u razdoblju od dva mjeseca. Na godišnjoj razini bi nastavak štednje od 3 posto generirao rashode manje za 3,61 milijardu kuna. Tako je u 59 dana generiran deficit od 3 milijarde kuna, dok je u ovo vrijeme 2010. država u manjku bila za 3,4 milijarde kuna. Kako je riječ o deficitu nižem za čak 13 posto, čini se da se stanje javnih financija popravlja. Prilikom prikupljanja prihoda lagano su podbacili porezi, kojih je u dva mjeseca prikupljeno za dvjestotinjak milijuna kuna manje no u 2010. pa su ukupno iznosili 8,88 milijardi kuna. Ono što iznenađuje jest da najizdašniji porez države, PDV raste po značajnim stopama. Naime, u prva dva mjeseca lani je prikupljeno 5 milijardi kuna PDV-a, a ove godine ta stavka pokazuje rast od 14 posto na 5,69 milijardi kuna. Taj porez pokazuje stabilan rast i kada bi se ovakav trend nastavio državna bi blagajna bila bogatija za više od pet milijardi kuna, samo od PDV-a.

Podbacio je porez na dobit, koji ukazuje na loše poslovne rezultate gospodarstva u 2010. Naime, u ta dva mjeseca lani je uplaćeno 1,2 milijardu kuna na ime spomenutog poreza, dok je do veljače 2011. država na toj stavci prihodovala oko 400 milijuna kuna manje. Doprinosi su ostali isti i unatoč manjem broju zaposlenih i rastu nezaposlenih iznose 6,18 milijardi kuna u prva dva mjeseca 2011., što znači da su se povećali za 10 milijuna u odnosu na isto razdoblje lani. Ono što intrigira je da je lani u veljači prema podacima Državnog zavoda za statistiku radilo više od 20.000 ljudi više no ove godine, prosječna neto ni bruto plaća nije povećana u godinu dana, a doprinosi za veljaču su pali samo za 50 milijuna kuna, što je zanemariv iznos na više od tri milijarde ukupnih doprinosa prikupljenih u veljači. A na čemu je to država uštedjela oko 600 milijuna kuna? Pregledom kroz rashodovne stavke državnog proračuna ističu se tek 300 milijuna kuna manje izdvojenih za razne oblike pomoći te 109 milijuna kuna manje isplaćenih subvencija, a na socijalnim transferima ušteđeno je oko 70 milijuna kuna.

Izvanproračunski korisnici u koje se ubrajaju Hrvatske vode, Hrvatske autoceste. Hrvatski fond za privatizaciju i niz drugih institucija poput zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u prva dva mjeseca ostvarili su 686 milijuna kuna prihoda, što je osjetno manje od 738,5 milijuna kuna koliko su prihodovali krajem veljače 2010. Za taj je pad prihoda odgovorna tvrtka Hrvatske ceste, koja je imala manjak od 51,65 kuna u odnosu na 2010. Ponašali su se racionalno i mjerama uštede smanjili rashode na 339 milijuna kuna, što je za 56,41 milijun kuna manje nego lani. Tako je ostvaren suficit od gotovo 350 milijuna kuna, koji će smanjiti deficit konsolidirane države.