Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Podaci su to najnovijeg istraživanja MasterIndex, koje je za Mastercard provela agencija Improve u ožujku ove godine na 1009 korisnika bankarskih usluga od 18 do 55 godina. Prema njima Hrvati se očito ni ove godine ne odriču putovanja. Međutim, u okolnostima rata na Bliskom istoku i opće energetske krize te očekivanog rasta cijena, pitanje je koliko će ih to doista i ostvariti.

Domaći je turizam prilično kontradiktoran. Dok velike europske zemlje, među kojima i turističke velesile, velik dio svog turističkog prometa temelje upravo na domaćem gostu, u Hrvatskoj domaći promet čini oko 12 posto ukupnih noćenja u godini. Aktualna energetsko-gospodarska globalna kriza stanje u hrvatskim novčanicima još će više unazaditi. Istovremeno, domaća turistička ponuda sve je nedostižnija. Ulaganja u hotele, kampove, vile s bazenima svakako privlače bogatijeg zapadnoeuropskog gosta, no prosječnom su hrvatskom građaninu u špici sezone, s obzirom na visoke cijene, znanstvena fantastika.

Preslagivanje
Na prvu bi se reklo da je u takvim okolnostima domaći turistički promet u drastičnom opadanju. Međutim, brojke govore drukčije. Lani je, naime, zabilježeno 3,3 milijuna dolazaka domaćih turista, što je sedam posto više, i 13,8 milijuna noćenja, ili tri posto više nego 2024. godine. I dalje više od 80 posto prometa drže stranci, no zanimljiv je podatak kako je prošle godine najjače strano emitivno tržište – Njemačka, ostvarilo 3,2 milijuna dolazaka i 22 milijuna noćenja, pa ispada da je domaćih gostiju bilo više nego Nijemaca. Iako su domaći ostvarili znatno manje noćenja. Naime, stranci se na odmoru zadržavaju duže, a domaći su gosti skloniji kraćim boravcima. Po fizičkom turističkom prometu domaći su gosti na drugom mjestu, s tri milijuna noćenja više od trećeplasiranih Slovenaca.

Prije korone, 2019. godine, domaći je gost ostvario 900.000 dolazaka manje nego lani, ali praktički isti broj noćenja, što upozorava na svojevrsno preslagivanje. Očito se Hrvati lakše odlučuju na kraće boravke, a u mnogo slučajeva i u predsezoni i posezoni kada su cijene ipak niže nego u špici sezone.