Ratari na dobitku, a stočari na gubitku u 2011.

Rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, u prvom redu žitarica, u ovoj bi godini trebao pogodovati i hrvatskim ratarima, ali će stočare odvesti u gubitak, jer će oni teško izdržati 70 postotni rast cijena stočne hrane. Petar Čobanković, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, ne krije kad kaže da onaj tko u ovoj godini od domaćih ratara, zbog osjetnog rasta cijena žitarica na burzama u odnosu prema prošloj godini, ne bude uspješan, taj se više ne bi trebao baviti poljoprivredom. Dodaje da očekuje dobru godinu u poljoprivredi, a ratari bi, ako ne bude elementarnih nepogoda, trebali ostvariti najbolje rezultate.

Prema Čobankovićevim riječima, ratari su prošle jeseni posijali oko 120.000 hektara pšenice, što je oko 20.000 hektara ili 12 do 13 posto manje nego prije dvije godine.
Čobanković je obećao da će poticaji u poljoprivredi u ovoj godini biti isplaćeni na razini prošle godine. No sustav poticaja je reformiran, odnosno usklađen s onima u EU, te će se isplaćivati prema jedinici površine. Ipak, najveći gubitnici u novom sustavu poticaja su proizvođači mlijeka, kojih je oko 26.000, te se u ovoj godini mljekarski sektor mora konsolidirati. Država je mnogo uložila u proizvodnju mlijeka, posebno u zaštitu cijenu od 2,40 kuna po litri otkupljenog mlijeka. No došlo je do pada u otkupu mlijeka, jer se uslijed krize smanjila i potrošnja domaćeg mlijeka, koje je skuplje od uvoznog. Što se tiče prilagodbe poljoprivrede onoj u EU-a, najveći gubitnici su domaći uzgajivači svinja, koji su izgubili poticaje. Čobanković napominje da u EU ne postoje poticaji za uzgoj svinja, a da se hrvatska strana izborila u pregovorima da kao i kod proizvodnje mlijeka ostanu poticaji za tov krmača.

Inače, domaća proizvodnja svinja je prošle godine bila za 130.000 komada svinja veća nego 2009. godine, kad ih je uzgojeno 1,06 milijuna. No cijeli sektor je ugrožen zbog drastičnog rasta cijene stočne hrane i mora mu se pomoći, kaže ministar. Sreća u nesreći je da se ove godine više neće isplaćivati vaučeri umjesto poticaja, koji su u prošloj godini činili čak 60 posto u sjemenu i zaštitnim sredstvima, a samo je 40 posto poticaja bilo u novcu. I Tomislav Pokrovac, iz Hrvatskog poljoprivrednog sindikata, je protiv vaučera kad je riječ o poticajima. Dodaje da je vaučere teško dobiti zbog previše papirologije koja mnogo stoji, a i kamate su 7,5 posto pa ispada, kaže, da poljoprivrednici moraju kreditirati državu.

Seljaci, pak, traže da poticaji ove godine budu barem 70 posto u novcu, te se žale na naputak Ministarstva financija glede korištenja plavog dizela do 30. siječnja. Čobanković smatra da je za gotovo 99 posto seljaka dovoljna kvota za plavi dizel. Uz to, država je osigurala da se 50 posto neisporučene kvote za plavi dizel od jesenske sjetve iz prošle godine, zbog loših uvjeta sijanja, može prenijeti na ovogodišnju proljetnu sjetvu. Bolja kontrola i evidencija, pak, osigurale su uštedu 50.000 tona plavog dizela u 2010. godini, te je potrošnja dovedena na razinu one iz 2003., zaključio je Čobanković.