Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2024

Ratari odustaju od žitarica, biraju kamilicu i drugo ljekovito bilje

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar Žarković  

Ratari odustaju od žitarica, biraju kamilicu i drugo ljekovito bilje

Darijo Sajko prvi put ima kamilicu zasijanu na 150 ha, a cilj mu je na svih svojih 220 ha proizvoditi ljekovito bilje
ČAĐAVICA - Ovih dana započela je berba kamilice, dohodovne kulture koja postaje sve zanimljivija poljoprivrednim proizvođačima. Trenutačno nije poznato kolike su površine poljoprivrednog zemljišta zasijane tim ljekovitim biljem jer nitko nema jedinstvene i objedinjene podatke o proizvodnji kamilice i površinama na kojima je zastupljena. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ima tablično prikazanu proizvodnju svih kultura po česticama za prošlu godinu, jer za ovu poljoprivrednici moraju do 15. svibnja prijaviti svoje površine radi ostvarivanja prava na poticaje. Tek poslije toga bit će poznate i točne površine zasijane kamilicom.

Prema podatcima Agencije, u Virovitičko-podravskoj županiji kamilica je prošle godine bila zasijana na 3.788,6 hektara, uglavnom na zapadnom dijelu županije. Najviše površina pod kamilicom bilo je na području Virovitice i prigradskih naselja, 1058 hektara, na drugom je mjestu područje Špišić Bukovice sa 605,8 hektara, a slijede područja Gradine s 567,7 hektara i Pitomače s 550,9 hektara. Prosječni prinosi kretali su se između 750 i 800 kilograma po hektaru. Ranijih godina najveći proizvođači kamilice bile su tvrtke Dam iz Lozana, Spider grupa iz Pitomače, Proxima Herbs iz Gradine, Herbea iz Špišić Bukovice i Plantaže iz Pitomača.

Uzgajivači kažu da se zaradi približno dvije tisuće eura po hekatru.

Vrijeme ide na ruku

Ove godine pitomačka tvrtka Plantaže d.o.o. ima ekološku proizvodnju kamilice na 160 hektara vlastitog zemljišta i surađuje s kooperantima koji imaju ekološku proizvodnju kamilice na dodatnih približno 350 hektara. Ta uspješna tvrtka zapošljava 40-ak stalno zaposlenih radnika, koji trenutačno rade na berbi i sušenju, a u ostatku godine na preradi kamilice, tako da za sezonskim radnicima nema potrebe. Smanjenju potrebe za radnom snagom pridonose modernizacija proizvodnje i novi visokoučinkoviti strojevi, tako da se ne osjeća manjak radne snage. Budući da tvrtka proizvodi visoko kvalitetnu ekološku robu, ona se gotovo u potpunosti plasira na zapadna tržišta, uglavnom pakirnicama čajeva.

– Mi proizvodimo poluproizvod prema zahtjevima naših kupaca, odnosno različite stupnjeve frakcija kamilice, što najviše ovisi o njihovim strojevima i ukusu – kaže agronom u tvrtki Tomislav Markovica, koji ove godine očekuje prinos na razini prosjeka, a to znači između 750 i 800 kilograma po hektaru.

– Vremenski je ova godina neobična, sve je došlo ranije dva tjedna, pa i berba kamilice, ali vrijeme nam za sada ide na ruku. Naime, kamilica je krenula nešto ranije s obzirom na početak toplog proljeća i visoke temperature, pa su ranije sorte dozorile, ali ono zahladnjenje i temperature oko nule oko tjedan dana nisu smetale kamilici, nego su pogodovale srednjim i kasnijim sortama da lagano dozrijevaju i berba ide nekim svojim normalnim tokom – rekao nam je agronom Markovica.

Novi proizvođač kamilice mladi Darijo Sajko (28) iz Čađavice, koji zbog prijašnjeg neisplativog ratarenja prvi put ima kamilicu zasijanu na 150 hektara, kaže da su vremenske prilike izazvale određenu nervozu jer se nije znalo kako će one utjecati na prinos kamilice. Zadovoljan je, međutim, što je imao srednju i kasnu sortu, koje su došle ranije, ali prvi su prinosi vrhunski, čak i više od tisuću kilograma po hektaru.

Sajko je počeo kamilicu sijati 2017. godine, ali se tada osvjedočio da proizvodnja kamilice bez sušara nije održiva i da je sušenje najveći problem. Zato su krenula njegova nastojanja da svoju proizvodnju kompletira i usavrši, pa je počeo razmišljati kako riješiti taj problem. Šest godina trajalo je pronalaženje pravog načina kako doći do potrebnih sredstava, pripremanje projekata za EU fondove, otklanjanje nedostataka, dopunjavanje i ispravljanje potrebne dokumentacije, kako bi se omogućila ugradnja najprikladnijeg i najučinkovitijeg sustava sušenja kamilice vrijednog 1,5 milijuna eura.

Otkup siguran

– Zahvaljujući projektu "Ulaganje u objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s termogeneracijskim sustavom i fotonaponskom elektranom" iz mjere 4.1.3., uspjeli smo doći do najkvalitetnijeg sustava koji omogućava uklanjanje ugljičnog dioksida i sušenje kamilice bez dodira s izvorom topline. Prošle godine imali smo problema jer banke nisu bile zainteresirane za praćenje poljoprivrede, pa smo izgubili više od pola godine do uspostave suradnje s bankom koja je bila spremna na to. Od prijave na natječaj do odobrenja projekta i sklapanja ugovora s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prošle su dvije godine, a do odobrenja bankarskog kredita za vlastita sredstva još nekoliko mjeseci. Sada smo projekt realizirali i za 90 dana postavili 12 sušara, i one su već u pogonu – ispričao nam je.

Sajko kaže da se upustio u rizičnu proizvodnju jer je poslije sklapanja ugovora s Agencijom u ožujku prošle godine krenuo u pregovore s bankama, a kamilicu je posijao na 150 hektara ne znajući kada će i hoće li dobiti bankarski kredit. Da nije uspio, cijeli bi urod kamilice propao. Međutim, sve je dobro završilo i sušare su na vrijeme postavljene. Zahvalan je tvrtki Expert-ing, koja je nositelj projekta, i djelatnicima tvrtke Termoplin, koji su uložili velike napore da posao bude na vrijeme obavljen. Žetva je započela prije nekoliko dana i kamilica se već suši. Sve to omogućila su projektna sredstva od 988.000 eura i vlastito ulaganje 440.000 eura.

Kompletna proizvodnja kamilice namijenjena je osiguranom inozemnom tržištu, na temelju dugoročnog ugovora otkupljivat će ju tvrtka Martin Bauer Hrvatska d.o.o. iz Osijeka. Dugoročno, Sajko planira šest finalnih proizvoda, za što će trebati dodatnu proizvodnu liniju vrijednu oko pola milijuna eura, pa već priprema projektnu dokumentaciju i za tu investiciju.

– Moj je konačni cilj na svih 220 hektara koje obrađujemo proizvoditi ljekovito bilje. Planiram uvesti proizvodnju još nekih kultura ljekovitog bilja kako bi sušare bile bolje iskorištene, jer sada one rade samo dvadesetak dana, koliko traje berba kamilice – optimističan je uspješni poljoprivrednik Darijo Sajko.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Katastrofalne posljedice suše u Slavoniji: Usjevi su “sprženi”, ratari moraju krenuti u uzgoj otpornijih kultura

01.10.2026.

Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan ra

Suša poharala slavonska polja, ratari očekuju veliki pad prinosa

26.08.2026.

Zbog dugotrajnih ekstremnih vrućina i izostanka oborina slavonski ratari očekuju i do 70 posto manji prinos kukuruza. Ni ovogodišnji urod suncokreta seljacima ne ulijeva optimizam, samo bi količine uljane repice nakon lipanjske žetve donekle mogle ublažit

Suša pustoši hrvatska polja: Kukuruz za silažu skida se već 10 dana, kreće i žetva suncokreta

23.08.2026.

Ratari posljednjih tjedana obilaze svoja polja i pokušavaju procijeniti koliko će od onoga što danas izgleda kao usjev na kraju zaista završiti u silosima. Visoke temperature ubrzavaju dozrijevanje, biljke se prisilno suše, a nedostatak vlage u tlu sve vi

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk