Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2024

Ratari odustaju od žitarica, biraju kamilicu i drugo ljekovito bilje

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar Žarković  

Ratari odustaju od žitarica, biraju kamilicu i drugo ljekovito bilje

Darijo Sajko prvi put ima kamilicu zasijanu na 150 ha, a cilj mu je na svih svojih 220 ha proizvoditi ljekovito bilje
ČAĐAVICA - Ovih dana započela je berba kamilice, dohodovne kulture koja postaje sve zanimljivija poljoprivrednim proizvođačima. Trenutačno nije poznato kolike su površine poljoprivrednog zemljišta zasijane tim ljekovitim biljem jer nitko nema jedinstvene i objedinjene podatke o proizvodnji kamilice i površinama na kojima je zastupljena. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ima tablično prikazanu proizvodnju svih kultura po česticama za prošlu godinu, jer za ovu poljoprivrednici moraju do 15. svibnja prijaviti svoje površine radi ostvarivanja prava na poticaje. Tek poslije toga bit će poznate i točne površine zasijane kamilicom.

Prema podatcima Agencije, u Virovitičko-podravskoj županiji kamilica je prošle godine bila zasijana na 3.788,6 hektara, uglavnom na zapadnom dijelu županije. Najviše površina pod kamilicom bilo je na području Virovitice i prigradskih naselja, 1058 hektara, na drugom je mjestu područje Špišić Bukovice sa 605,8 hektara, a slijede područja Gradine s 567,7 hektara i Pitomače s 550,9 hektara. Prosječni prinosi kretali su se između 750 i 800 kilograma po hektaru. Ranijih godina najveći proizvođači kamilice bile su tvrtke Dam iz Lozana, Spider grupa iz Pitomače, Proxima Herbs iz Gradine, Herbea iz Špišić Bukovice i Plantaže iz Pitomača.

Uzgajivači kažu da se zaradi približno dvije tisuće eura po hekatru.

Vrijeme ide na ruku

Ove godine pitomačka tvrtka Plantaže d.o.o. ima ekološku proizvodnju kamilice na 160 hektara vlastitog zemljišta i surađuje s kooperantima koji imaju ekološku proizvodnju kamilice na dodatnih približno 350 hektara. Ta uspješna tvrtka zapošljava 40-ak stalno zaposlenih radnika, koji trenutačno rade na berbi i sušenju, a u ostatku godine na preradi kamilice, tako da za sezonskim radnicima nema potrebe. Smanjenju potrebe za radnom snagom pridonose modernizacija proizvodnje i novi visokoučinkoviti strojevi, tako da se ne osjeća manjak radne snage. Budući da tvrtka proizvodi visoko kvalitetnu ekološku robu, ona se gotovo u potpunosti plasira na zapadna tržišta, uglavnom pakirnicama čajeva.

– Mi proizvodimo poluproizvod prema zahtjevima naših kupaca, odnosno različite stupnjeve frakcija kamilice, što najviše ovisi o njihovim strojevima i ukusu – kaže agronom u tvrtki Tomislav Markovica, koji ove godine očekuje prinos na razini prosjeka, a to znači između 750 i 800 kilograma po hektaru.

– Vremenski je ova godina neobična, sve je došlo ranije dva tjedna, pa i berba kamilice, ali vrijeme nam za sada ide na ruku. Naime, kamilica je krenula nešto ranije s obzirom na početak toplog proljeća i visoke temperature, pa su ranije sorte dozorile, ali ono zahladnjenje i temperature oko nule oko tjedan dana nisu smetale kamilici, nego su pogodovale srednjim i kasnijim sortama da lagano dozrijevaju i berba ide nekim svojim normalnim tokom – rekao nam je agronom Markovica.

Novi proizvođač kamilice mladi Darijo Sajko (28) iz Čađavice, koji zbog prijašnjeg neisplativog ratarenja prvi put ima kamilicu zasijanu na 150 hektara, kaže da su vremenske prilike izazvale određenu nervozu jer se nije znalo kako će one utjecati na prinos kamilice. Zadovoljan je, međutim, što je imao srednju i kasnu sortu, koje su došle ranije, ali prvi su prinosi vrhunski, čak i više od tisuću kilograma po hektaru.

Sajko je počeo kamilicu sijati 2017. godine, ali se tada osvjedočio da proizvodnja kamilice bez sušara nije održiva i da je sušenje najveći problem. Zato su krenula njegova nastojanja da svoju proizvodnju kompletira i usavrši, pa je počeo razmišljati kako riješiti taj problem. Šest godina trajalo je pronalaženje pravog načina kako doći do potrebnih sredstava, pripremanje projekata za EU fondove, otklanjanje nedostataka, dopunjavanje i ispravljanje potrebne dokumentacije, kako bi se omogućila ugradnja najprikladnijeg i najučinkovitijeg sustava sušenja kamilice vrijednog 1,5 milijuna eura.

Otkup siguran

– Zahvaljujući projektu "Ulaganje u objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s termogeneracijskim sustavom i fotonaponskom elektranom" iz mjere 4.1.3., uspjeli smo doći do najkvalitetnijeg sustava koji omogućava uklanjanje ugljičnog dioksida i sušenje kamilice bez dodira s izvorom topline. Prošle godine imali smo problema jer banke nisu bile zainteresirane za praćenje poljoprivrede, pa smo izgubili više od pola godine do uspostave suradnje s bankom koja je bila spremna na to. Od prijave na natječaj do odobrenja projekta i sklapanja ugovora s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prošle su dvije godine, a do odobrenja bankarskog kredita za vlastita sredstva još nekoliko mjeseci. Sada smo projekt realizirali i za 90 dana postavili 12 sušara, i one su već u pogonu – ispričao nam je.

Sajko kaže da se upustio u rizičnu proizvodnju jer je poslije sklapanja ugovora s Agencijom u ožujku prošle godine krenuo u pregovore s bankama, a kamilicu je posijao na 150 hektara ne znajući kada će i hoće li dobiti bankarski kredit. Da nije uspio, cijeli bi urod kamilice propao. Međutim, sve je dobro završilo i sušare su na vrijeme postavljene. Zahvalan je tvrtki Expert-ing, koja je nositelj projekta, i djelatnicima tvrtke Termoplin, koji su uložili velike napore da posao bude na vrijeme obavljen. Žetva je započela prije nekoliko dana i kamilica se već suši. Sve to omogućila su projektna sredstva od 988.000 eura i vlastito ulaganje 440.000 eura.

Kompletna proizvodnja kamilice namijenjena je osiguranom inozemnom tržištu, na temelju dugoročnog ugovora otkupljivat će ju tvrtka Martin Bauer Hrvatska d.o.o. iz Osijeka. Dugoročno, Sajko planira šest finalnih proizvoda, za što će trebati dodatnu proizvodnu liniju vrijednu oko pola milijuna eura, pa već priprema projektnu dokumentaciju i za tu investiciju.

– Moj je konačni cilj na svih 220 hektara koje obrađujemo proizvoditi ljekovito bilje. Planiram uvesti proizvodnju još nekih kultura ljekovitog bilja kako bi sušare bile bolje iskorištene, jer sada one rade samo dvadesetak dana, koliko traje berba kamilice – optimističan je uspješni poljoprivrednik Darijo Sajko.


Komentari članka

Vezani članci

Povezuju proizvodnju ljekovitog bilja s turizmom, obitelj Dijaković otvara Lavander Hills

22.07.2026.

Posjetitelji ne dolaze samo prespavati. Oni mogu vidjeti kako izgleda uzgoj kamilice, lavande, upoznati proces prerade ljekovitog bilja, obići destileriju i upoznati kraj koji je desetljećima živio od poljoprivrede, objašnjavaju naši domaćini.

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk