Ratari su zatražili pomoć države za kupnju gnojiva

Članovi sektora za ratarstvo HPK-a predložili subvencioniranje stotinu kilograma uree po hektaru, za najviše stotinu hektara
BELI MANASTIR - Brojna poskupljenja, najviše umjetnog gnojiva, osnovni su razlog zbog kojega su članovi sektora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore ministricu poljoprivrede Mariju Vučković zamolili za žurni sastanak, na koji je ona i pristala.

Ne mogu sami

- Svašta smo prebrodili. Različite vremenske nepogode, niske otkupne cijene i slično, ali ovo što se trenutačno događa s enormnim poskupljenjima, prije svega gnojiva, teško da ćemo prebroditi bez državne pomoći. Došlo je do potpunog poremećaja, poskupljuju i prehrambeni artikli, a ratari su među prvima u lancu koji ih povezuje s građanima - kaže Petar Pranjić, poljoprivrednik iz baranjskog mjesta Novog Čeminca, koji je s kolegama ratarima iz svih hrvatskih županija nazočio sastanku u Ministarstvu poljoprivrede. Upravo stoga, objašnjava, zamolili su za sastanak s kojega su, kaže, otišli zadovoljni.

- Uz probleme oko zakona sa zemljištem, najviše smo razgovarali o poskupljenjima. Zatražili smo pomoć u bilo kojem obliku, financijskom ili u obliku vaučera, jer je država suvlasnik u jedinoj hrvatskoj tvornici gnojiva - nastavlja Pranjić, dodavši kako je ministrici prezentirao troškove koji svaki seljak ima po hektaru poljoprivredne površine. Tvrdi kako na toj površini troše između 200 i 300 kilograma uree, oko 400 kilograma KAN gnojiva…, za što moraju izdvojiti najmanje desetak tisuća kuna (primjerice, 100 kilograma uree košta nešto manje od 1000 kuna). Kada se svemu doda sjeme i sve ono što zemljište odnosno posijane kulture zahtijevaju, dolazi se do iznosa od minimalno 13.000 kuna po hektaru. Naglašava kako su svi spomenuti troškovi lako provjerljivi te kako za njihov izračun ne treba ‘’visoka matematika’’.

Limit

- Ne želim kritizirati, ali razne državne subvencije isplaćene su vinarima, stočarima, proizvođačima povrća i drugima. Takva vrsta pomoći sigurno im je potrebna, no činjenica je da su ratari ostali bez takvih državnih subvencija iako oni nose 80 posto poljoprivredne proizvodnje. Stoga je naš prijedlog bio da se ratarima isplate sredstva za nabavu 100 kilograma uree po hektaru zemljišta koje obrađuju ili da im se dodijele vaučeri - kaže Pranjić, nastavljajući kako sve skupa za državu neće biti velik trošak, a seljacima će itekako pomoći. Svjesni da pojedine tvrtke ili pojedinci obrađuju znatno više zemljišta, upozorava kako su predložili subvenciju za 100 hektara, što znači da bi onaj koji obrađuje 200 hektara trebao dobiti pomoć za 100 hektara, odnosno po stotinjak tisuća kuna. Sve kako bi se pomoglo manjim proizvođačima.

- Ministrica je, u načelu, pristala na naše zahtjeve, ali je zatražila bar osam dana da sve probleme iznese Vladi RH, nakon čega će biti odlučeno u kojem će iznosu i na koji način tražene potpore biti isplaćene - kaže Pranjić.

U cijeloj priči neće biti obuhvaćene livade, pašnjaci, trajni i ekološki nasadi.