Razvijeni blokirali osnivanje novog poreznog tijela u UN-u

Na međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi razvijene zemlje inzistirale su na tome da bi se porezna suradnja trebala odvijati isključivo pod vodstvom OECD-a, tijela kojim one upravljaju.

Većina svjetskih vlada – revnih da mobiliziraju više poreznih prihoda za financiranje razvoja i obuzdaju rasprostranjene sheme za izbjegavanje poreza, poput onih otkrivenih takozvanim Luxembourg Leaks skandalom prošle godine – zainteresirane su za suradnju vezano uz porezna pitanja.

Međutim, tijekom Treće međunarodne konferencije o financiranju razvoja, održane u Adis Abebi prošlog mjeseca, došlo je do iznenadnog zastoja poleta usmjerenog na jačanje međunarodne porezne suradnje.

Razvijene zemlje blokirale su prijedlog na konferenciji vezano uz uspostavu međuvladinog poreznog tijela unutar Ujedinjenih naroda koje bi zamijenilo trenutni Odbor stručnjaka Ujedinjenih naroda. Te zemlje inzistiraju na tome da bi se porezna suradnja trebala odvijati isključivo pod vodstvom OECD-a, tijela kojim one upravljaju

Produženi mandat stručnjaka

Ostatak svijeta trebao bi se nadati da će to biti samo pauza, a ne kraj napretka po pitanju međunarodne porezne suradnje, koja je počela prije 13 godina, tijekom prve Međunarodne konferencije o financiranju razvoja u Monterreyu, u Meksiku.

Dvije godine kasnije, 2004., Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a (ECOSOC) unaprijedilo je svoju “ad hoc skupinu” poreznih stručnjaka u regularni odbor. To je značilo da će se stručnjaci sastajati redovito i imat će produženi mandat koji nadilazi puko ažuriranje sheme sporazuma o duplom oporezivanju.

Četiri godine kasnije, tijekom Druge konferencije o financiranju razvoja, u Dohi, u Kataru, kreatori politika priznali su da je neophodno učiniti više vezano uz porezna pitanja i tražili su da Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a (ECOSOC) razmotri učvršćivanje institucionalnih dogovora.

Ostatak svijeta
trebao bi se nadati da je riječ samo o pauzi, a ne o kraju napretka po pitanju međunarodne porezne suradnje, koja je počela prije 13 godina.

Tada, tijekom godine koja je prethodila konferenciji u Adis Abebi, glavni tajnik UN-a potvrdio je potrebu za uspostavom “međuvladinog odbora o poreznoj suradnji, pod okriljem Ujedinjenih naroda.”

Njegova podrška, zajedno sa snažnom podrškom nevladinih organizacija i podrškom Neovisne komisije za reforme međunarodnog korporativnog oporezivanja, osnažilo je potražnju od strane zemalja u razvoju, koje su bile organizirane oko Grupe 77 i Kine, za jednak glas u određivanju globalnih poreznih standarda.

Do oko jedanaestog sata pregovora u Adisu Abebi, bili su neumoljivi u zahtijevanju uspostave međuvladinog tijela s mandatom i resursima za osmišljavanje koherentnog globalnog okvira za međunarodnu poreznu suradnju.

Slabi surogat

Međutim, to nije bilo od koristi: razvijene zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom – u kojima se nalaze sjedišta brojnih multinacionalnih korporacija umiješanih u Lux Leaks – uspjele su blokirati taj toliko neophodan napredak u globalnom upravljanju.

Naposljetku, prema Akcijskom programu konferencije u Adis Abebi trenutni Odbor stručnjaka nastavit će funkcionirati prema svom mandatu iz 2004., s tri dodatna sastanka godišnje, financirana dobrovoljnim doprinosima. To je duboko razočaravajući ishod.

Razvijene zemlje imaju argument – ali on nije uvjerljiv. Zemlje OECD-a, čiji članovi su u osnovi 34 najbogatije zemlje svijeta, zasigurno ima sposobnost za određivanje međunarodnih standarda o oporezivanju.

Ipak, nadmoć odabrane skupine zemalja nad poreznim normama u stvarnosti je značila da arhitektura globalnog upravljanja za oporezivanje nije držala korak s globalizacijom. Konsenzus iz Monterreya postignut 2002. uključivao je poziv za unaprijeđenjem “glasa i sudjelovanja zemlja u razvoju u međunarodnom donošenju gospodarskih odluka i određivanju normi.” Međutim, iako zemlje članice OECD-a pozivaju neke zemlje u razvoju na sudjelovanje u raspravama o određivanju normi, one im ne nude sposobnost donošenja odluka. OECD je stoga slabi surogat za globalno reprezentativan međuvladin forum.

Kontraproduktivni otpor

Takvo tijelo mora djelovati pod okriljem Ujedinjenih naroda, koji imaju intitucionalni legitimitet neophodan za učinkovit odgovor na izazove globalizacije s koherentnim globalnim standardima za suzbijanje zlonamjernih poreznih praksi i omogućavanje pravednog oporezivanja korporativne dobiti diljem svijeta.

Unatoč razočaranju u Adis Abebi, poziv na reformu međunarodnog poreznog sustava vjerojatno se neće utišati. Umjesto toga, postat će glasniji sa svih strana, dok kontraproduktivni otpor razvijenih zemalja prema bilo kakvom uzajamnom popuštanju vezano uz međunarodnju suradnju ima za posljedicu tsunami unilateralnih poreznih mjera izvan kontrole OECD-a.

© Project Syndicate, 2015.