Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2022

Recesija Hrvatskoj ne prijeti, no vjerojatan je pad kupovne moći

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor Bošnjak  

Recesija Hrvatskoj ne prijeti, no vjerojatan je pad kupovne moći

Hrvatskoj sljedeće godine ne prijeti recesija, no prijeti stagnacija, odnosno stagflacija, prognozira za naš list ekonomski stručnjak Damir Novotny. Inflacija, kaže on, pozitivno djeluje na ekonomske aktivnosti. U prvom koraku nas inflacija šokira, pojašnjava, u drugom koraku napuni proračun, pa proračun povećava plaće ili transfere, dakle intervenira na tržištu u smislu jačanja kupovne moći, potražnja se povećava i vrtimo se u krug - neka vrsta "beskrajnog dana". Povećavanje plaće - povećavanje potražnje, pa obrnuto, uz inflaciju i tako stalno.

"Gotovo je sigurno da će se dogoditi scenarij iz 70-ih godina prošlog stoljeća nakon ‘naftnog šoka‘, da inflacija neće biti zaustavljena, ali neće biti ni previsoka. Samo, tada su vlade bile niže zadužene, pa su snažnije intervenirale, sada su više zadužene, pa vjerojatno neće toliko intervenirati. Mnogo toga ovisi i o intervenciji središnjih banaka u smislu smanjivanja količine novca u optjecaju. Oni ne mogu poništiti emisiju novca, recimo, u proteklih deset godina se količina novca udvostručila, iako tako jakog ekonomskog rasta nije bilo. I Hrvatska narodna banka povećala je količinu novca u optjecaju, prije desetak godina devizne su pričuve iznosile 18 milijardi kuna, a monetarna masa je bila 30 % manja. Na kraju ovog kvartala su devizne pričuve oko 23 milijarde, ali i monetarna masa je došla do 23 milijarde eura. Tako da je ta nagla, velika količina novca i na domaćem tržištu, ali posebno u eurozoni, omogućila intervencije vlada. One su se zaduživale, pogotovo u vrijeme intenzivnog COVID-a, imali smo intervencije Europske komisije, tako da se na tržištu našla velika količina novca, a malo roba. Tako da je ovo zapravo kriza ponude, a ne potražnje", ističe Novotny. On kaže kako su vlade intervenirale na strani potražnje, što je besmisleno, jer zapravo nema dovoljno roba po cijenama koje smo naviknuli vidjeti ranije, zbog situacije u azijskim zemljama i krize u Kini, koja je u dubokim, strukturnim problemima. Njihova radna snaga više ne želi raditi po tako niskim cijenama, stambeni fond se naglo povećao, ali su porasli troškovi njegova održavanja. Tako da će se, kaže, i robi koja dolazi iz Kine s vremenom podizati cijena. Nećemo moći održavati inflaciju na niskoj razini, kao prije COVID krize, smatra Novotny, dodajući kako sve to govori u prilog tezi da će i Europska središnja banka podići ciljanu stopu inflacije, vjerojatno sa 2 na 4 posto, te da će se inflacija kretati između 4 i 6 posto u eurozoni, uz vrlo anemičan - gotovo nikakav ekonomski rast.

Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da će podizanje kamatnih stopa u Europi biti relativno sporo, u odnosu prema SAD-u i ostatku svijeta, zbog specifičnih europskih razloga - visoke razine javnog duga pojedinih zemalja. Podizanje kamatnih stopa u Hrvatskoj bit će, ističe, još sporije od prosjeka EU-a jer uvođenjem eura dolazi do oslobađanja značajnog viška rezervi banaka. Onaj dio koji će, smatra on, biti problematičan tiče se proizvodnje, odnosno industrije, a vezano je uz izvoz - na njemačko i talijansko tržište. Misli da će industrija biti najjače pogođena.

"No hrvatska ekonomija i ovi naši specifični čimbenici, trebali bi dosta ublažiti te očekivane negativne procese. Sektor usluga i digitalnih platformi, dio vezan uz EU fondove, ovaj bi put mogli proći relativno manje okrznuti. Stoga se neka duboka recesija ne očekuje. Hrvatska ima čak i ne tako lošu energetsku situaciju u odnosu prema ostatku Europe. Ima nešto vlastitih izvora, kao i logističku priču relativno povezanu. Ono što je možda više problem je neizvjesnost vezana uz Ukrajinu, zato što svi odgađaju odluke o investicijama u ovaj dio svijeta koji je ‘na granici, u štitu‘ - baltičke zemlje, Poljska pa prema Balkanu. Te zemlje postaju nesigurne u očima investitora dugoročno, zato što je teško spoznati razvoj situacije u budućnosti", kaže Lovrinčević. Dodaje da sad svi oklijevaju, zato i jest najveća inflacija u baltičkim zemljama. To se, kaže, može pretvoriti u trajno stanje, vrlo lako. Ako ova situacija potraje, mogla bi se pomaknuti cijela industrija od tamo, prema zapadu, Portugalu, Španjolskoj i drugim destinacijama", rekao nam je. No sve je to podložno dnevnim promjenama.

"Hrvatska ne bi trebala biti među onima u Europi koji će proći relativno lošije. Dapače, mislim da će recesija biti blaža, zbog specifičnosti koje sam spomenuo. Naravno, jedno je govoriti o recesiji kada govorite o hrvatskoj prosječnoj plaći, a drugo ako živite u Švicarskoj ili Austriji. U relativnim terminima recesija će biti blaža od prosjeka EU-a, a u apsolutnim i žešća - jer je riječ o siromašnom društvu. Mali poremećaji izazivaju velike posljedice kod stanovništva s niskom razinom dohotka", zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

Ove ćemo godine proizvesti osjetno manje hrane

27.11.2023.

Kako u petak procjenjuje Državni zavod za statistiku, poljoprivredna proizvodnja u 2023. godini iznosit će ukupno 3,27 milijardi eura, što je tek 0,9 posto više od lanjske proizvodnje koja je iznosila 3,24 milijarde.

Tvrtka ove godine radnicima isplaćuje božićnicu od čak 1670 eura

22.11.2023.

Rekordnu božinicu i ove će godine isplatiti lanac drogerija dm-drogerie markt čiji radnici na kraju svake godine dobivaju stimulaciju u iznosu mjesečne plaće svakog pojedinog zaposlenika.

Kriza u IT sektoru: Najgore prolaze digitalne agencije koje izvoze usluge, manje pogođene tvrtke s vlastitim proizvodima

21.11.2023.

Kriza u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Hrvatskoj predstavlja izazov, ali ne i dramatičan kolaps, jedan je od zaključaka nedavno održanoga panela Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (udruge CISEx), a koji je pružio uvid u trenut

Stojić: Za pet godina svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac

20.11.2023.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a rekao je da hrvatski problem nije broj nezaposlenih, jer kada bismo ih zaposlili preko noći, opet bi nam stopa zaposlenih bila među nižim u EU.

Koliko je Hrvatska bogata u odnosu na ostatak EU i regiju? Pogledajte usporedbu

16.11.2023.

HRVATSKA spada među najsiromašnije države EU, pokazuju podaci o medijalnom dohotku po stanovniku korigiranom za razlike u cijenama među državama. Puno je bogatija od država koje su geografski blizu, ali nisu dio EU, kao što je Srbija, Crna Gora, Albanija

Tag cloud

  1. 2544 članka imaju tag turizam
  2. 2380 članka imaju tag hrvatska
  3. 1522 članka imaju tag svijet
  4. 1175 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1543 članka imaju tag izvoz
  6. 1816 članka imaju tag financije
  7. 1225 članka imaju tag trgovina
  8. 1264 članka imaju tag ict
  9. 1386 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1096 članka imaju tag investicije
  11. 1006 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1136 članka imaju tag industrija
  13. 1128 članka imaju tag EU
  14. 819 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 942 članka imaju tag menadžment
  16. 729 članka imaju tag maloprodaja
  17. 544 članka imaju tag opg
  18. 509 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 960 članka imaju tag kriza
  21. 657 članka imaju tag marketing
  22. 366 članka imaju tag potpore
  23. 487 članka imaju tag eu fondovi
  24. 596 članka imaju tag tehnologija
  25. 459 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 531 članka imaju tag krediti
  27. 474 članka imaju tag porezi
  28. 448 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 495 članka imaju tag obrazovanje
  30. 401 članka imaju tag osijek
  31. 463 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 392 članka imaju tag start up
  33. 419 članka imaju tag energetika
  34. 471 članka imaju tag dzs
  35. 446 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 333 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor