Rekordni ulov 50.000 tona plave i 7000 bijele ribe!

»Prema još nepotpunim podacima, hrvatska ribarska flota sa svojih tristotinjak velikih i 700 manjih brodova u 2009. ulovila je rekordnih 50.000 tona sitne plave ribe, što je za 7000 tona više nego 2008., te blizu 7000 tona bijele ribe, što je oko 2000 tona više nego lani«, rekao je Vjesniku predsjednik Ceha za ribarstvo Ante Fabijanić, dodavši da je više od polovice spomenutog ulova namijenjeno izvozu.

Prema procjenama stručnjaka, u našem moru godišnje se smije izloviti 200.000 tona sitne plave ribe, što govori da naša ribarska industrija, od ribara do riboprerađivača, ima još puno prostora za razvoj, ali ne i vremena, s obzirom na naš skori ulazak u Europsku uniju kada ćemo morske resurse dijeliti i s drugim članicama Unije.

Od spomenutih 50.000 tona sitne plave ribe, oko polovice otpada na srdelu, a blizu 15.000 tona čini inćun koji se posljednjih godina lovi nešto slabije. Inače, inćun iz našeg mora vrlo je tražen na europskom tržištu, posebice u Italiji i Španjolskoj. Primjerice, na talijanskim ribarnicama kilogram našeg svježeg inćuna prodaje se po 12 eura, dok mu se na našim ribarnicama cijena kreće između 20 i 35 kuna, ovisno o trenutačnoj ponudi i potražnji.

U prošlih desetak godina na našoj obali otvoreno je nekoliko desetaka pogona za preradu (soljenje, filetiranje i konfekcioniranje) sitne plave ribe, s tim da se taj asortiman sada uveliko širi, a oko 90 posto tih proizvoda ide u izvoz. Izvoz ribe je hrvatski gospodarski ponos, a godišnje iznosi oko 160 milijuna kuna, od čega polovica otpada na tune, a ostalo na svježu i prerađenu sitnu plavu ribu te manje količine bijele ribe i školjkaša.

Fabijanić upozorava na činjenicu da mnogi prerađivači ribe i uzgajivači tuna već dulje vrijeme ribarima ne plaćaju isporučenu sirovinu (sitnu plavu ribu) čime im opasno ugrožavaju normalno poslovanje. Nekim ribarima uzgajivači tuna duguju i do pet milijuna kuna za isporučenu ribu, pa ti ribari moraju dizati kredite kako bi platili posadu te održavanje broda i ribolovnih alata.

Predsjednik Ceha za ribarstvo smatra da bi država trebala uvesti reda u taj segment hrvatskoga gospodarstva, jer ako ribari počnu vezati brodove, onda će u problem doći cijeli taj ribarsko-uzgajivačko-prerađivačko-izvoznički lanac. Spomenuto povećanje ulova ribe moglo bi u Hrvatskoj dovesti i do porasta potrošnje ribe i ribljih prerađevina sa sadašnjih nepunih sedam kilograma po glavi stanovnika prema mediteranskom prosjeku od 13 kilograma. Naime, Hrvati godišnje pojedu čak kilogram više svinjetine nego ribe i ribljih prerađevina.