Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ruj 2015

Rumunji su među najvećim potrošačima paštete, to je prilika za Argetu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Crnjak  

Rumunji su među najvećim  potrošačima paštete, to je prilika za Argetu

Kako bi što bolje plasirala svoje brendove poput Argete, Donata, Cedevite, Multipowera ili Bakine tajne na inozemna tržišta, Atlantic grupa reorganizirala je distribucijsko poslovanje kroz dvije glavne zone, Istok i Zapad.

U novoj organizaciji koja je krenula od rujna Zonu Istok čine jugoistočna Europa, Baltik i ZND regija, dok će Zona Zapad obuhvaćati središnju i jugozapadnu Europu, nordijske zemlje te sva tržišta u prekomorskim zemljama. O motivima reorganizacije te izazovima i šansama koje Atlantic planira iskoristiti u široj regiji razgovarali smo sa Srećkom Nakićem, potpredsjednikom Atlantica za Zonu Istok. "Danas 75 posto prihoda ostvarujemo na tržištima ove regije, a pritom smo jedna od rijetkih kompanija koja u portfelju ima brendove s mogućnošću plasmana i prepoznatljivošću izvan regije. U idućem se razdoblju u regiji, ponajprije u zemljama bivše Jugoslavije, iz niza razloga, od ekonomskih do demografskih, ne može očekivati relevantan rast potrošačke košarice.

Proizvođači će se u tim okolnostima boriti između sebe, i to je sada najveća mogućnost za ostvarenje rasta. Atlantic već na tržišta izvan regije plasira niz brendova, od Multipowera, Cedevite, preko Argete, Donata do Bakine tajne kao naše najnovije akvizicije. Taj dio portfelja izvan regije ostvaruje znatno više od preostalih 25 posto prodaje, pa smo prilagodili organizaciju poslovanja kako bismo te proizvode mogli još bolje plasirati što većem broju trgovačkih lanaca i tako povećati prihod.

75posto
prihoda Atlantic ostvaruje na istočnim tržištima

Za zonu Zapad najavljena su ulaganja u nove distribucijske kompanije. Što će se raditi na Istoku?
Cilj je progres u zemljama u kojima smo već prisutni, a na mnogim tržištima smo s našim brendovima izuzetno jaki te očekujemo rast njihovih tržišnih udjela. U regiji imamo snažan portfelj prepoznatjivih brendova, vlastitih i principalskih, a kad govorimo o distribucijskoj djelatnosti, imamo odličnu platformu koja omogućuje da bilo koji od vanjskih partnera koji traži nova rješenja u nama može pronaći partnera koji ga je sposoban u vrlo kratkom roku dovesti na police svih ozbiljnih lanaca, a pritom i vrlo široko u tradicionalnu trgovinu. Svojim distribucijskim sustavom pokrivamo, naime, velik broj prodajnih mjesta u zemljama regije, više od 60 tisuća. Na istoku ne planiramo otvaranje distribucijskih kompanija jer odlično surađujemo s partnerima s kojima radimo godinama. Unatoč geopolitičkim uvjetima koji nose određena ograničenja, na istočnom tržištu postoje parametri koji nam idu u prilog, poput dobre demografske slike i nataliteta, koji je u usporedbi sa zapadnim zemljama puno perspektivniji. Dobar dio tih zemalja ostvaruje prihode iz nafte i plina. Istina je da trenutačno ovdje nemamo situaciju kakva je bila posljednjih nekoliko godina, no to će se sigurno mijenjati i naš je cilj ostati snažno prisutni na tim tržištima. U budućnosti imamo samo prilike, a znatno manje otegotnih okolnosti.

Možete li dati konkretne primjere prilika na Istoku?
Kad je posrijedi, primjerice, plasman Argeta pašteta, valja znati da je Rumunjska jedno od najjačih tržišta po konzumaciji paštete. Argeta u što skorijem razdoblju mora tamo naći svoje mjesto. Danas smo slabo prisutni, sa značajnom perspektivom rasta. Faktor je i cijena, koja je u Rumunjskoj još prilično niska, znatno niža nego u Španjolskoj, koja je također veliki potrošač paštete. Očekujemo, međutim, da će i Rumunjska ostvariti progres, pa će i cijena tog segmenta doći na takvu razinu da je isplativo ulagati u jačanje prisutnosti. Sve zemlje Istoka u daljnjoj su perspektivi izuzetan potencijal za Multipower jer će se način života i konzumacija tih proizvoda sigurno kretati u pravcu Zapada.

Hrvatski hoteli i dalje relativno slabo koriste Atlanticove brendove. Hoće li internacionalizacija poslovanja utjecati na rast u tom segmentu?
Svaki hotel više kategorije koji drži do sebe trebat će imati, primjerice, Bakinu tajnu kao premium proizvod. Taj je brend kao Granny's secret već prepoznat vrhunskim hotelima diljem zapadne Europe, a sve je prepoznatljiviji i inozemnim potrošačima i moći će se identificirati s njim i kad budu ljetovali ili zimovali kod nas, ili u bilo kojoj od zemalja u kojima poslujemo. Argeta je također već prisutna kao broj jedan po potrošnji u Austriji te kao jak broj dva u Švicarskoj. To su važna emitivna tržišta našeg turizma, što je i jak razlog da hotelska ponuda ima Argetu. Dio vrlo jake slovenske turističke ponude funkcionira na Donatu, od Rogaške nadalje, niz hotela tamo je vezan uz priču oko funkcionalnosti Donata i njegovoj ulozi u unapređenju kvalitete života. U uzlaznoj putanji su i hrvatski turizam i njegova kvaliteta, wellness i spa sve su važniji segment koji nam je posebno u fokusu. Ljudi često dolaze ovdje da bi se regenerirali, bavili sportom, sve nam to ide u prilog zbog portfelja u kojem su, uz Donat, i Multipower, Unileverovi proizvodi, Rauch, Argeta, Bakina tajna, redom visokokvalitetni proizvodi kompatibilni s očekivanim razvojem naše turistčke ponude.
U Rusiji rasli s Donatom, Argetom...

Kako je situacija u Rusiji utjecala na rezultate poslovanja na tom tržištu?

U lokalnoj valuti i dalje znatno povećavamo udjele i s Donatom, i s Argetom, i s Bebi dječjom hranom, no kako izvještavamo u kunama, odnosno vezani smo uz euro, transfer ne pokazuje taj rast. Istina je da na ruskom tržištu ne ostvarujemo profite kakve smo ostvarivali prije godinu dana, ali ulažemo u budućnost i očekujemo da ćemo uskoro biti na tom tragu, s rastom kakav smo imali dosad. S Argetom smo, primjerice, u Rusiji rasli godišnje oko dva puta, s dječjom hranom 20-30 posto, s Donatom također. To su bile natprosječne stope i ta tržišta su rasla mnogo brže nego druga.


Komentari članka

Vezani članci

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Orqa pokreće proizvodnju u SAD-u! Kovačević: Tehnologiju razvijenu u Osijeku podići ćemo na novu razinu

10.05.2026.

Osječka tehnološka tvrtka Orqa u suradnji s američkim partnerom By Light Professional IT Services LLC, pokreće proizvodnju u SAD-u, a riječ je o strateškom partnerstvu osnovanom radi pokretanja modernih proizvodnih pogona na tržištu Sjedinjenih Američkih

Hrvatska ubrzava izvoz visoke tehnologije i smanjuje jaz s EU

08.05.2026.

Hrvatska se nalazi pred točkom pune zaposlenosti. Godine 2025. stopa zaposlenosti dosegnula je povijesno rekordnu razinu. Pritom je u našoj zemlji radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto. Hrvatska ubire plodove tržišne ekono

Kriza u Europi, rast u Vinkovcima: Toliko zadovoljni da ne primaju nove kupce

06.05.2026.

Pad narudžbi starih partnera nadoknadili novim tržištima, ali rast cijena sirovina i slabost EU građevine i dalje prijete maržama

Gradimo kompaniju koja je istodobno stabilna i agilna

27.04.2026.

O liderskoj poziciji na tržištu kave, akvizicijama u Bosni i Hercegovini te primjeni umjetne inteligencije u financijama i prodaji Piše: Ivan Artuković, direktor Francka

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 541 članka imaju tag krediti
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke