S jakom sivom ekonomijom je lakše preživjeti

Neslužbena ili siva ekonomija može pomoći da gospodarstva lakše prožive krizu, ali samo ako je njezin udio u BDP-u mali, oko 10 posto, ili ako je jako velik, odnosno veći od 20 posto, proizlazi to iz izvješća Deutsche Bank koje donosi Bankamagazine.

‘Osrednji’ loše prošli
Uspoređujući udjel sive ekonomije u BDP-u i stope rasta/pada u prošloj godini, proizlazi da je dobro prošla Grčka koja ima udio sive ekonomije u BDP-u od 25 posto. Najgore su prošle zemlje u kojima je siva ekonomija po rasprostanjenosti ‘osrednja’. U tu grupu, primjerice, spada Njemačka u kojoj je 14,6 posto. Unatoč zanimljivu zaključku, autori istraživanja nisu dali odgovor zašto su ekstremi dobri za ekonomiju.

Autor istraživanja Sebastian Kubsch kaže da “ne može točno odgovoriti” zašto su zemlje s velikom ili malom sivom ekonomijom u krizi prošle bolje od onih s prosječnom razinom. “Iz istraživanja proizlazi da je na svakoj zemlji da odabere jedan od dva uspješna modela: ili svi moraju prihvatiti da uredno pridonose službenim statistikama, redovito plaćaju porez sve doprinose na plaću i ostala primanja, te da odustanu od ‘rada na crno’, ili trebaju prihvatiti ‘uspješni’ grčki model, ali ne samo koristeći usluge vodoinstalatera i soboslikara na crno, već gradeći cijeli ekonomski sustav na temeljima sive ekonomije“, navodi Kubsch.

Njemački slučaj
Bez obzira na nalaze istraživanja, ipak se isplati biti pošten, citira studiju Bankamagazine, te navodi da bi Njemačka vjerojatno izbjegla recesiju da je siva ekonomija desetak posto. Analitičari smatraju da neslužbeni sektor može pomoći u krizi jer ljudi troše novac zarađen na crno tako da povećavaju potražnju. Problem je samo što država ostaje bez poreza. No, podržavaju i poštenje: “Ako ljudi osjećaju da je država pravedna, neće izbjegavati plaćati poreze”, smatra Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu.

Nelegalni rad može samo ojačati
Zadnje procjene sive ekonomije u Hrvatskoj, koju je 2005. godine radio Ekonomski institut, pokazuje da iznosi 16 posto BDP-a. Iz toga bi se dalo zaključiti da je i Hrvatska u grupi srednjih zemalja koje imaju problematičan udio neslužbene ekonomije za održivost ekonomije u krizi, što se uostalom i vidi iz stanja u kojem je hrvatsko gospodarstvo. U slučaju Hrvatske analitičari ocjenjuju da će u vrijeme krize siva ekonomija dodatno ojačati.

Zemlje s ‘prosječnim’ udjelom sive ekonomije u BDP-u (oko 15 posto) imaju i Danska, Irska i i Finska, koje poput Hrvatske bilježe pad BDP-a od pet-šest posto.