Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Pro 2020

Sačuvali smo sva radna mjesta i u pandemiji, na što smo iznimno ponosni

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivana Rab Guljaš  

Sačuvali smo sva radna mjesta i u pandemiji, na što smo iznimno ponosni

Spajanje tradicije i inovacije smatramo dobitnom kombinacijom koja nam je otvorila vrata proizvodnje i za inozemstvo
Malo se koja tvrtka u Osijeku može pohvaliti da uspješno posluje već 75 godina. Jedna od njih je OTOS ortopedska tehnika, čija direktorica Snježana Biloš njome uspješno upravlja i razvija ju otkako je na tom mjestu naslijedila oca Stjepana Getoša, koji je tvrtku u većinskom vlasništvu obitelji i njezine zaposlenike uspješno uveo u 21. stoljeće i postavio čvrste temelje nužne kako bi s vremenom postala najuspješnijom među tvrtkama iz branše s hrvatskim kapitalom. Kao i njezin pokojni otac, i Snježana Biloš vjeruje kako su educirani radnici najveći kapital tvrtke i da je bez njih i najsuvremenija tehnologija bezvrijedna. Sretna je što tvrtka, uz maksimalne napore uprave i zaposlenika, odolijeva i izazovima pandemijskog vremena.

Srce kompanije
OTOS ortopedska tehnika obilježava 75 godina postojanja u godini kada je pandemija COVID-19 promijenila život svih nas. Pokazali ste se, kako se to kaže, žilavom tvrtkom, čak i u ovom teškom razdoblju - radila je i vaša proizvodnja, i prodaja, kao i Poliklinika OTOS-VITA. Ipak, pretpostavljam da rezultati poslovanja nisu na uobičajenoj razini?

- OTOS proizvodi i prodaje medicinske proizvode, pa su svi naši odjeli imali mogućnosti rada tijekom pandemije. Zbog opreznosti dva smo tjedna u travnju svi, pa čak i proizvodnja, koliko god to zvučalo čudno, radili od kuće. To su razdoblje radnici proizvodnje iskoristili za pripremanje određene dokumentacije za koju u normalnim uvjetima često ne uspijevamo pronaći vremena, tako da smo i u tome zlu pronašli neko dobro. Naš je najveći ugovorni partner Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a preko njega bolnice i ostale zdravstvene ustanove koje u razdoblju pandemije ne rade uobičajenim režimom, pa se posljedično to odrazilo i na nas. Ni veliki dio korisnika naših usluga, koji su mahom pripadnici rizičnih skupina, nisu spremni dodatno se izlagati i dolaziti k nama zbog uobičajenih narudžbi. Svi su ti elementi, dakako, utjecali na popunjenost naših kapaciteta, pa samim time i rezultat neće biti na razini prethodne godine. Poliklinika OTOS-VITA također je cijelo vrijeme radila i nadalje radi kako bi svi pacijenti dobili potrebne terapije, posebice pacijenti s traumama kod kojih bi izostanak terapije znatno unazadio funkcionalnost ozlijeđenog dijela tijela.

Jeste li uspjeli sačuvati sva radna mjesta? Jeste li koristili mjere Vlade RH, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka? Što kao poslodavac i direktorica tvrtke koja je u većinskom vlasništvu vaše obitelji očekujete od države u idućem razdoblju?

- Za dio radnika u ožujku, a za sve radnike u travnju i svibnju koristili smo mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a za proizvodnju obuće i jednokratnu mjeru Grada Osijeka. Sačuvali smo sva radna mjesta, na što smo iznimno ponosni, posebice zbog toga jer vjerujemo da je proizvodnja srce naše kompanije i, koliko god ponekada bilo teško, ne želimo odustati od nje. Osobno pozdravljam to što je država vrlo brzo reagirala na ovu situaciju i donijela mjere koje su nam uistinu pomogle. No očekujem da razumijevanje i podrška koja se poslodavcima daje javno, postoji na svim državnim razinama, da se uzme u obzir kako uobičajeni i obvezni rokovi isporuke pomagala neće biti mogući zbog velikog broja ljudi koji završavaju na bolovanju ili u samoizolaciji.

Vaša je tvrtka i veliki izvoznik. Kako sada stvari stoje na tom planu?

- OTOS već više od četiri godine izvozi na tržište Danske, Austrije i Nizozemske, a unatrag dvije godine i u Irsku. Priljev je narudžbi iz inozemstva imao blagu silaznu putanju, no znatno blažu negoli kod nas, pa nas proizvodnja za inozemne partnere drži na dobro utabanom putu.

Tvrtka OTOS najveća je tvrtka u svojoj branši kada je riječ o hrvatskom kapitalu. Budući da je vaša primarna djelatnost proizvodnja, ulaganja u tehnologiju i kadar su nužna. Osim kapitala tvrtke, koristili ste i sredstva iz europskih fondova.

- Iako se bavimo proizvodnjom ortopedske obuće, proteza, ortoza, ortopedskih uložaka i različitih tekstilnih ortoza i bandaža, gdje se način proizvodnje nije značajnije mijenjao nekoliko dekada, konstantno ulažemo u tehnologiju jer spajanje tradicije i inovacije smatramo dobitnom kombinacijom koja nam je, u konačnici, i otvorila vrata proizvodnje za inozemstvo. Veliki smo dio vlastitih sredstava uložili u tehnologiju za proizvodnju, no povukli smo i značajna sredstva iz EU fondova. Godine 2017. potpisali smo ugovor za naš prvi projekt - Inoviranje i integriranje procesa u informacijskom sustavu OTOS-a - za koji smo dobili gotovo 89 posto nepovratnih sredstava. Trenutno smo u provedbi projekta Unaprjeđenje poslovnih procesa tvrtke OTOS kroz implementaciju IKT tehnologije, kojim ćemo izvršiti nadogradnju projekta iz 2017. godine. No tehnologija je samo alat koji bez znanja naših majstora i majstorica, ortopedskih obućara, protetičara i ortotičara te ostalih potpornih službi, nabave, računovodstva, prodaje ne može zaživjeti. Kako u ovom dijelu Hrvatske nemamo obrazovne ustanove za potreban kadar, prijenos znanja provodi se sa starijih i iskusnijih na mlađe generacije.

Polikliniku OTOS-VITA osnovali ste 2013. godine. Njezina ravnateljica, dr. med. Đurđica Kesak-Ursić, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, uspješno kormilari njome, štoviše, OTOS-VITA postala je sinonim za kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Za razliku od mnogih drugih, vaša je poliklinika primala pacijente čak i u vrijeme lockdowna. Liste čekanja za fizijatrijski pregled te fizikalnu rehabilitaciju ipak su jako duge. Budući da imate ugovor s HZZO-om, limitirani ste brojem usluga koje godišnje možete pružiti na uputnicu. Bi li zapošljavanje još fizioterapeuta bilo način za skraćivanje lista kada već pacijenti najradije biraju vašu polikliniku, čak i po cijenu dužeg čekanja?

- Kako naša Poliklinika ima ugovor s HZZO-om, a time i ugovoren broj medicinskog osoblja unutar tima i mjesečni financijski okvir, nismo u mogućnosti dodatno zapošljavati, iako smo svjesni podugih lista čekanja na terapije. Usprkos tome, mi smo još prije tri godine odlučili zaposliti jednog fizioterapeuta kojeg plaćamo iz vlastitih sredstava kako kvaliteta usluge ne bi trpjela zbog velikog broja pacijenata.

Proizvodnja u Europi
Vodeća ste ustanova u ovom dijelu Hrvatske za konzervativno liječenje skolioza. Dr. Kesak-Ursić te fizioterapeuti i ortotičari svoje iskustvo i znanje prenose i na druge na edukacijama i simpozijima.

- Uložili smo poprilična sredstva u edukaciju cijelog ortotičkog tima kako bismo imali pod istim krovom ono što naša asocijacija ortopedske tehnike oduvijek promovira - sinergiju liječnika, fizioterapeuta i ortotičara, a sve kako bismo našim pacijentima omogućili najkvalitetniju uslugu. Naš je tim prošao u nekoliko navrata edukacije u Njemačkoj i Srbiji kod vodećih stručnjaka za skolioze. Svoje spoznaje želimo podijeliti sa strukom, pa smo tako u posljednje dvije godine u OTOS-u organizirali i simpozij o skoliozama. Nažalost, ove je godine takvo događanje, iz svima nam znanih razloga, izostalo.

Pretpostavljam da posljednjih mjeseci, zajedno sa svojim timom, intenzivno razmišljate o budućnosti tvrtke. Kakva bi ona trebala biti u sljedećem desetljeću?

- Kako sam i naglasila, proizvodnja je ono što želimo sačuvati i unaprjeđivati. Vjerujemo da ćemo dodatnom informatizacijom koju će nam omogućiti i EU projekt koji sam spomenula olakšati i ubrzati te procese i omogućiti nam da se još i više okrenemo inozemstvu. Ova nam je pandemija pokazala da ne smijemo zanemariti proizvodnju na europskom tlu, da se trebamo više okrenuti Starom kontinentu, a mi tu vidimo svoju priliku.

Građanima ste u povodu 75. obljetnice tvrtke simbolično ponudili 75 proizvoda po sniženim cijenama. O čemu je riječ?

- Godinu prije, ne sluteći da će se dogoditi ova pandemija, isplanirali smo mnoštvo događaja kojima smo željeli obilježiti našu 75. obljetnicu postojanja i rada. Situacija nam ne dopušta njihovo održavanje, a kako smo ipak htjeli na neki način obilježiti naš rođendan, snizili smo cijenu 75 proizvoda iz našeg asortimana.


Komentari članka

Vezani članci

Od otpada od hrane napravio je biznis koji sada širi Europom

22.09.2026.

Sven Darrer posluje u četiri različita sektora, ali najveći potencijal vidi u tehnologiji koja ostatke hrane obrađuje na mjestu nastanka

Potpora im pomogla pokrenuti posao, a sada moraju izboriti svoje mjesto na tržištu

14.09.2026.

Do kraja rujna svi koji bi htjeli ispuniti snove i postati sami sebi šefovi mogu podnijeti zahtjev za samozapošljavanje. Nepovratno mogu dobiti i do 20 tisuća eura. 91% sredstava osigurano je iz Europskog socijalnog fonda plus, dok se preostalih devet pos

Poduzetnica Marina Fruk (24) iz Vrbanje razvojem naprednih rješenja mijenja poljoprivredu

13.09.2026.

Uspješna poduzetnička priča koja spaja inovativnost, upornost i prepoznavanje prilika te inspirira nove generacije mladih ljudi da se odvaže na poduzetnički put i slijede svoje snove stiže iz Cvelferije, istočnog dijela županjske Posavine

Od obiteljske tradicije do velike tvrtke: Kako izgraditi sustav gdje vlasnici ne moraju paziti na svaki detalj

10.09.2026.

Kada je 2010. godine zajedno sa suprugom pokrenula Auro Domus, Anđelka Dessardo još je završavala studij menadžmenta. Imala je teorijsko znanje, ambiciju i želju da se okuša u poslovanju, no ono što je uslijedilo nije se moglo naučiti na fakultetu.

Krešimir Paić: Kako je hrvatska pamet osvojila Zapad?

09.09.2026.

Kada su 1998. Krešimir Paić i njegov poslovni partner pokrenuli Eccos, imali su tri zaposlenika, dvije prostorije i poslove ugradnje alarma po obiteljskim kućama. Danas je riječ o visokotehnološkoj kompaniji sa više od 170 zaposlenih, oko 2000 realizirani

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1328 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 799 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk