“Sad imamo dva ‘jednoroga’, a u 10 godina očekujem da će nam umjetna inteligencija donijeti barem još četiri”

Razgovarali smo s Borisom Debićem, inženjerom koji je 24 godine proveo u Silicijskoj dolini, od toga 15 godina u sjedištu Googlea, a sada na ZŠEM-u predaje umjetnu inteligenciju i stvara nove kolegije u tom području, te je preveo na hrvatski jezik jedan od najpoznatijih udžbenika o AI-u

U Hrvatskoj iduće godine izlazi knjiga „Umjetna inteligencija: Moderan pristup“, autora Stuarta Russella i Petera Norviga, koja se na američkim sveučilištima smatra najboljim udžbenikom o umjetnoj inteligenciji (AI). Ona pokriva sve što se danas događa u AI-u, bavi se fundamentalnim znanjima, no iako to sugerira da se radi o atrakciji samo za STEM-ovce, upućeni tvrde da nije tako. Trebali bi je prolistati i oni koji se bave drugim, humanističkim znanostima, pa čak i – političari.

„Umjetna inteligencija će toliko utjecati na društvo da ne može biti prepuštena samo tehnolozima“, naglašava u razgovoru za FORBES Hrvatska Boris Debić, čovjek koji je preveo tu golemu knjigu od 1200 stranica. On je inženjer fizike koji je 24 godine svoje karijere proveo u Silicijskoj dolini, od toga 15 godina u sjedištu Googlea, a sada je u mirovini i na ZŠEM-u predaje umjetnu inteligenciju i stvara nove kolegije u tom području. Dodaje kako je uvodno poglavlje, koje daje genezu i motivaciju za razvoj umjetne inteligencije, „definitivno za svakoga, a posebno za ljude koji su na pozicijama da donose odluke ili moraju raditi predviđanja“.

“AI je de facto pogled na svijet”
Naslovnicom dominira šahovska ploča s raspoređenim figurama, a na nekim poljima su i fotografije svjetskog šampiona Garija Kasparova, potom humanoidnog robota, rovera na Marsu, samovozećeg vozila na cesti, britanskog matematičara i teoretičara računarstva Alana Turinga te kipa grčkog filozofa i pionira logike Aristotela. Zašto? Sve to ima veze s tehnologijama koje se koriste u umjetnoj inteligenciji, pa i sama šahovska ploča. „Kako dobro igrati šah? Treba pretražiti sve moguće pozicije i naći one koje vode najboljem ishodu. Program Deep Blue je tako pobijedio Kasparova u poznatom šahovskom dvoboju 1997. godine. Ta tehnologija koja je pobijedila čovjeka je bila jedna vrsta optimiziranog pretraživanja“, objašnjava Debić.